few clouds
22°C
16.06.2024.
Beograd
eur
117.0802
usd
109.0132
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

Sprečite kratkovidost kod dece

18.07.2014. 19:56
Piše:
Dadilja uči sa detetom
Dadilja uči sa detetom / Izvor: Profimedia

Sve veći broj dece u svetu je kratkovido.

Kratkovidost ili miopija se toliko često javlja unutar jedne porodice da se mislilo da je genetika ovde važniji faktor od uticaja iz okoline. Međutim, nemački istraživači su istakli da je ipak uticaj faktora iz okoline veći odnosno da ljudi koji duže ostaju u obrazovnom sistemu imaju veći rizik  od pojave kratkovidosti. U studiji sprovedenoj na 4. 658 osoba, starosti između 35 i 74 godina, polovina visokoobrazovanih ljudi je kratkovido, dok je od ljudi sa nižim obrazovanjem njih 34% bilo kratkovido.

Naočare
Naočare / Izvor: Profimedia

Miopija se obično javlja u detinjstvu i tinejdžerskim godinama i broj obolelih se povećava svake godine. U nekim delovima Azije 80-90% školske dece treba da nosi naočare. Rast miopije kod dece je bio tako drastičan da krivci ne mogu da budu samo geni, navodi se na portalu theguardian.com.

Studija u Birmingemu iz 2011. godine je pokazala da 9.4% dece između 6 i 7 godina i skoro 30% između 12 i 14 godina su kratkovida. Kratkovidost nosi rizik da se u kasnijim godinama razviju stanja koja mogu da izazovu slepilo.

Miopija se može razviti tako što se očna jabučica razvija u malo dužem obliku nego obično - svetlost se onda koncentriše ispred retine, a ne na njoj, zbog čega daleki objekti deluju zamagljeni. Deca koja su kratkovida se često žale na glavobolje i škilje, često trepću i dok čitaju drže knjige blizu očiju.

Vizualni stres se smatra da doprinosi kratkovidosti. Studije u proteklih 10 godina pokazuju da jedna stvar možda može pomoći – deca koja provode više vremena napolju imaju manji rizik da obole od kratkovidosti.

Ultraljubičasto svetlo može da utiče na sužavanje zenica, na povećanje dubine fokusa i smanjenje zamagljivanja vida ili može da poveća oslobađanje dopamina, što može da smanji izduživanje očne jabučice. Izgleda da nije važno kojom aktivnošću se deca bave napolju – piknik može biti jednako dobar koliko i fudbalska utakmica.

Količina vremena koju treba da provedu napolju je takođe nejasna ali istraživanje Univerziteta Kembridž je došlo do rezultata da ako učinite da vaše dete provede sat vremena više napolju nego što sada provodi, smanjiće rizik za razvijanje kratkovidosti za 2 procenata. Ovo istraživanje je takođe pokazalo da deca koja su kratkovida provode u proseku 3.7 sati nedeljno manje napolju u odnosu na onu decu koja ne pokazuju znake kratkovidosti.