"Za sve one koji nisu sa Kosova, a Kosovo im je u srcu": Predstavljena knjige "Selfi iz Bergena" Sunčice Denić i u Beogradu
U Kulturnom centru "Čukarica" autorka je izazvala emotivne reakcije kod prisutnih pričom o Svetoj srpskoj zemlji.
U okviru književne tribine „Susret s piscem”, koja se jednom mesečno održava u Kulturnom centru „Čukarica”, sinoć je predstavljena knjiga „Selfi iz Bergena” autorke Sunčice Denić. O ovom potresnom i slojevitom delu govorio je književni kritičar, pesnik i esejista Mileta Aćimović Ivkov, koji je vodio razgovor sa autorkom i predstavio roman publici.
Delo tematizuje složenu i tragičnu sudbinu Srba na Kosovu i Metohiji, kroz snažnu narativnu paralelu između izbegličkog naselja u Ugljaru – rodnog mesta Sunčice Denić – i nacističkog koncentracionog logora Bergen-Belzen u kojem je stradala Ana Frank. Kroz spoj ličnih i kolektivnih sećanja, autorka gradi roman o stradanju, otporu, duhovnosti i nadi.
– Najpre ću pročitati nešto iz knjige za one koji nisu sa Kosova, a Kosovo im je u srcu, za one koji Kosovo i ne poznaju, a literatura im je bliska. Napravićemo neku vezu za sve, i stvoriti mogućnost da progovorimo svi – rekla je profesorka Sunčica Denić, nakon čega je pročitala nekoliko odlomaka iz romana, dirnuvši publiku emotivnim tonom i autentičnim pripovedanjem.
Književni kritičar Mileta Aćimović Ivkov istakao je da knjiga ima heterogenu strukturu, ali snažno osvetljava ono što autorka naziva „kosovskom sudbinom”.
– Ono što čini njenu sadržinsku osnovu sačinjeno je od ispovesti onih koji su u najdužoj saglasnosti sa našom kosovskom sudbinom, kako Sunčica kaže – a nećemo preterati ako kažemo i celovekovnom tragedijom. Likovi kazivači koji promiču kroz knjigu su plod duhovnog i tzv. civilnog života. Preko Ugljara, kao zavičajnog toponima i centralnog mesta knjige, susrećemo zanimljive likove koji nisu naši po jeziku i krvi, ali su pouzdani svedoci onoga što preživljavaju zajedno sa Srbima na Kosovu – rekao je Ivkov.
Dodao je i da, iako je priča o Kosovu i Metohiji česta u srpskoj književnosti, ovakvih romana – koji su umetnički relevantni i istinski svedoče o sudbini jednog naroda – ima malo.
– Priča o Kosovu i Metohiji nije u našoj književnosti nimalo nova, ali, paradoksalno, ostali smo bez pouzdanog i književno relevantnog romana o kosovskoj tragediji i sudbini. Pripovedaka i priča ima, romana takođe, ali ne ovakvih – koji dosežu nivo velikih romana naše književnosti u suočavanju sa tragedijama koje nas oblikuju – zaključio je Ivkov.
Knjiga počinje serijom intervjua sa monahinjama, a zatim se gradi kao mozaik snažnih priča, u kojima dominiraju ženski likovi poput Slovenke i monahinje Makarije. Na korici knjige nalazi se crtež Aleksandra Deroka, inspirisan stubom manastira Visoki Dečani – simbol duhovne postojanosti i kulturne baštine srpskog naroda.
Sunčica Denić, univerzitetska profesorka i višestruko nagrađivana autorka, kroz roman „Selfi iz Bergena” unosi novu snagu u savremenu srpsku književnost, donoseći svedočanstvo o bolu, nadi i istrajnosti jednog naroda. Tribina je završena aplauzima i dubokim emocijama, uz želju publike da se ovakvi susreti sa piscima nastave i u budućnosti.
Deo atmosfere sa književog događaja možete pogledati u videu: