Pravo blago Beograda - "Miroslavljevo jevanđelje": Od srednjeg veka do savremenog očuvanja
Miroslavljevo jevanđelje, jedno od najvrednijih kulturnih blaga Srbije, uvršteno je 2005. godine na listu "Pamćenje sveta" UNESCO-a, čime je postalo deo 120 najvažnijih dobara ljudske civilizacije. Ovaj srednjovekovni rukopis, nastao oko 1185. godine, predstavlja remek-delo srpske pisane baštine i istorije.
Rukopis je nastao na narudžbinu kneza Miroslava, brata raškog velikog župana Stefana Nemanje. Miroslavljevo jevanđelje najverovatnije je napisano u Kotoru, a originalno je bilo namenjeno Crkvi Svetog Petra i Pavla u Bijelom Polju na Limu. U njemu se kombinuju dva pravopisa: zetsko-humski i raški. Ovaj rukopis je, pored svoje umetničke vrednosti, i kulturni simbol Srpske pravoslavne crkve.
Istorija Miroslavljevog jevanđelja
Pošto je rukopis do 1896. godine bio u manastiru Hilandar, darovan je kralju Aleksandru Obrenoviću prilikom njegove posete Atosu. Danas se Miroslavljevo jevanđelje čuva u Narodnom muzeju u Beogradu, dok je jedan list rukopisa smešten u Narodnoj biblioteci u Sankt Peterburgu.
Ovaj rukopis je tokom istorije prošao kroz mnoge turbulencije, uključujući II svetski rat, kada je bio skrivano od okupacionih snaga. Tokom bombardovanja Beograda 6. aprila 1941. godine, rukopis je izbegao uništenje, dok je zgrada Narodne biblioteke bila uništena. Miroslavljevo jevanđelje je tokom ratnih godina bilo predmet potrage od strane okupacionih snaga i nije bilo bezbedno sve do oslobođenja Beograda.
Nakon rata, rukopis je predat na čuvanje Umetničkom muzeju u Beogradu 1945. godine, gde je zabeležen pod inventarskim brojem 1536. Miroslavljevo jevanđelje je izloženo u muzeju do 1966. godine, kada je premesteno u sigurnije uslove u depo Narodnog muzeja.
Savremena očuvanja i izdavanja
U savremenom periodu, Miroslavljevo jevanđelje je predmet brojnih inicijativa za očuvanje i štampanje fototipskih izdanja. Država Srbija je 1991. godine osnovala Fond za konzervaciju i fototipsko izdanje rukopisa. Međutim, izdavači koji su želeli da objave fototipske kopije jevanđelja suočavali su se sa različitim administrativnim preprekama.
1998. godine, nakon samoinicijative izdavača Autorsko-izdavačke zadruge „Dosije“ i Službenog lista SRJ, štampano je fototipsko izdanje Miroslavljevog jevanđelja u Johanesburgu, Južnoafrička Republika. Ovo izdanje, koje je nastalo bez korišćenja budžetskih sredstava, predstavlja vernu kopiju originala, i to ne samo po sadržaju već i po spoljašnjem izgledu. Sa samo 300 primeraka, fototipsko izdanje je postalo vrlo cenjeno, a primerci se nalaze u najvažnijim svetskim bibliotekama, uključujući Kongresnu biblioteku u Vašingtonu, Britansku nacionalnu biblioteku, kao i biblioteke Univerziteta Harvard, Princeton i Yale.
Značaj Miroslavljevog jevanđelja danas
Miroslavljevo jevanđelje nije samo kulturno i istorijsko blago Srbije, već i svetinjska baština čiji značaj prevazilazi granice nacionalnog identiteta. Uvrštavanje na UNESCO-ovu listu "Pamćenje sveta" i njegovo očuvanje za buduće generacije podsećaju na bogatstvo kulturne baštine Balkana. Danas, Miroslavljevo jevanđelje predstavlja simbol srpske srednjovekovne kulture i umetnosti, ali i trajnu vrednost za čitav svet.