Nikako ne radite ove stvari dan uoči Svetog Nikole, ogroman je greh: Veliki broj običaja vezan je za dan slave, ali postoje i neki koji se praktikuju na večeri uoči Nikoljdana
Srpska pravoslavna crkva u petak, 19. decembra slavi Svetog Nikolu, zaštitnika putnika, moreplovaca i dece, koji je najčešća krsna slava kod Srba.
Sutrašnji dan, 19. decembar, u Srpskoj pravoslavnoj crkvi posvećen je Svetom Nikoli, jednom od najvećih dobročinitelja i zaštitnika putnika, pomoraca i dece. Nikoljdan se smatra najrasprostranjenijom slavom među Srbima, a običaji vezani za ovaj dan duboko su ukorenjeni u narodnoj tradiciji.
Već dan pre slave domaćini započinju pripreme za goste, ali prema starim običajima ne bi trebalo obavljati kućne poslove ni dan pre ni dan nakon Nikoljdana - dozvoljeno je jedino spremanje hrane. Posebno se raduju najmlađi, jer Sveti Nikola, prema verovanju, dolazi na Belom konju i daruje svu decu, a pokloni se često ostavljaju u cipelama na prozorima.
Duh pomaganja i darivanja siromašnima je suština Nikoljdana, pa tradicija nalaže da se daruju orasi, lešnici, jabuke i slatkiši. Narodna verovanja takođe kažu da će svako žensko dete rođeno dan uoči Nikoljdana imati srećan brak, što ovu slavsku tradiciju čini posebno značajnom i simbolički moćnom.
Sveti Nikola - zaštitnik putnika, moreplovaca i dece
Srpska pravoslavna crkva u petak, 19. decembra slavi Svetog Nikolu, zaštitnika putnika, moreplovaca i dece, koji je najčešća krsna slava kod Srba.
Sveti Nikola je hramovna i manastirska slava SPC i posvećeno mu je više od 600 crkava.
Kod čitavog hrišćanskog sveta Sveti Nikola se poštuje kao veliki čudotvorac.
Ljudi su ga još tokom njegovog života, zbog izuzetne ličnosti i duhovnosti, smatrali svetiteljem.
Pomagao je narod, širio veru, pravdu i milosrđe, donosio utehu, mir i dobru volju i dobra dela činio je tajno.
Zamonašio se i čitavo bogatstvo, nasleđeno od roditelja, razdelio je siromašnima, starima i nemoćnima.
Rođen je u vreme rimskog cara Valerijana u gradu Patara u Maloj Aziji u luci na mediteranskoj obali današnje Turske, 280. godine, a upokojio se 345. godine.
Spomen na dan upokojenja Svetog Nikole slavi se 19. decembra, po novom ili 6. decembra, po starom kalendaru i taj dan se zove zimski Sveti Nikola, dok se 22. maja, odnosno 9. maja, slavi letnji Sveti Nikola u znak zahvalnosti radi prenosa moštiju u Bari.
Pada u vreme Božićnog posta, pa je i slavska trpeza obavezno posna.
Najstariji pravoslavni hram u beogradskom naselju Zemun - Crkva Svetog oca Nikolaja posvećena je Svetom Nikoli i 1948. godine proglašena je za spomenik kulture.
Nekada se na svim hrišćanskim brodovima nalazila ikona Svetog Nikole, a on se posebno praznovao duž Jadranskog i Sredozemnog mora, gde je bio običaj da se na taj dan ne isplovljava, a brodovi na pučini usidre i plovidbu nastave sutradan.
Zaštitnik je mnogih gradova i luka posebno u Grčkoj i Italiji.
U grčkom folkloru Sveti Nikola opisan je kao "gospodar mora".
Pošto je vezan za darivanje, došlo je do njegove velike popularizacije, pa se pred taj dan masovno kupuju pokloni.
Nikoljdan je kod Srba slava sa najvećim brojem svečara i prema procenama skoro polovina pravoslavaca u Srbiji slavi Svetog Nikolu, dok druga polovina, kako se kaže, ide u goste.