"Osećala sam da me moja mala duša čeka negde" Dragana je posle 18 godina borbe postala majka, danas u "Šansi za roditeljstvo" pomaže drugima da ostvare san
Posle čak 18 godina borbe i tri neuspešna pokušaja vantelesne oplodnje, Dragana Krstić, danas glavni koordinator Centra za vantelesnu oplodnju i Savetovališta za usvajanje pri Udruženju Šansa za roditeljstvo, ostvarila je svoj najveći san - postala je majka. Sa njom smo razgovarali o putu ispunjenom verom, nadom i istrajnošću, o razlikama između nekadašnjeg i današnjeg sistema podrške, ali i o tome zašto je u Srbiji i dalje teško doći do usvajanja deteta.
Dragana Krstić, naša sagovornica, danas pomaže hiljadama ljudi da istraju u borbi koju je i sama vodila - borbi za roditeljstvo. Njena priča svedoči da se upornošću i verom može preći i najteži put, a njena poruka svima koji prolaze kroz isto je jasna: "Ne odustajte, negde vas čeka vaša mala duša."
- Snagu su mi davali vera, upornost i ogromna želja da postanem majka. Postojali su trenuci kada sam bila na ivici da odustanem, ali sam uvek osećala da negde postoji moja mala duša koja čeka da je pronađem. Podrška mog supruga i saosećanje sa drugim ženama koje prolaze kroz isto mnogo su mi značili. Svaki neuspeh bio je bolan, ali i novi dokaz da još uvek imam snage da pokušam ponovo. Kada se, posle toliko godina, rodila moja ćerka Marija, sve suze, strahovi i borbe postali su deo jedne velike pobede života - ispričala je Dragana.
Nekada bez podrške, danas sistem znatno napredovao
Kako kaže, danas je sistem podrške parovima koji prolaze kroz vantelesnu oplodnju daleko razvijeniji nego u vreme kada se ona suočavala s tim izazovom.
- Razlika je ogromna. Kada sam ja prolazila kroz postupke, o vantelesnoj oplodnji se vrlo malo znalo, informacije su bile teško dostupne, a podrška gotovo nikakva. Danas postoji razvijen sistem finansiranja, veći broj klinika, savremene metode i mnogo više otvorenosti u društvu. Ipak, ono što mi je posebno važno jeste da se o neplodnosti više ne ćuti - da žene i muškarci danas imaju kome da se obrate za savet, podršku i razumevanje. To je veliki napredak. Danas uz jedan klik na internetu, na našem sajtu možete naći više od 1.500 tekstova u temi lečenja steriliteta - objašnjava ona za "Srbiju Danas".
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta bez navođenja i linkovanja izvora i autora, u skladu sa Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Centar za vantelesnu oplodnju i Savetovalište za usvajanje - pomoć i oslonac za sve parove
Govoreći o radu Centra za vantelesnu oplodnju i programu Savetovališta za usvajanje, Krstić naglašava da je cilj da niko ne prolazi kroz borbu za roditeljstvo sam.
- Centar za vantelesnu oplodnju je mesto gde ljudi dobijaju sve potrebne informacije o postupku, zakonskim pravima, uslovima i mogućnostima lečenja, ali i psihološku podršku koja je jednako važna kao i medicinska. Program Savetovališta za usvajanje je prostor poverenja i empatije, gde parovi i pojedinci prolaze kroz razgovore, radionice i edukacije koje ih pripremaju na sve faze procesa usvajanja. U oba slučaja, naš cilj je isti - da niko ne prolazi kroz borbu za roditeljstvo sam - ističe ona.
Kako dodaje, svake godine im se za pomoć obrati više od 6.000 ljudi iz cele Srbije, što jasno pokazuje koliko je tema neplodnosti prisutna i važna.
- Svake godine nam se obrati više od 6.000 ljudi iz cele Srbije, što je ogroman broj koji jasno pokazuje koliko je tema neplodnosti prisutna i koliko je važna. Iza svakog tog poziva ili poruke stoji jedna priča, jedan san o roditeljstvu. Ti brojevi nisu samo statistika, oni su dokaz da neplodnost više nije tabu, da ljudi traže informacije i žele da se bore. A nama je zaista drago da budemo njihova podrška na tom putu, a i kasnije – navodi Krstić.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta bez navođenja i linkovanja izvora i autora, u skladu sa Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Sve češće, dodaje, za pomoć se obraćaju i žene koje nisu u partnerskoj zajednici, ali žele da postanu majke.
- Da, sve češće. Ono što je posebno značajno jeste da je sistem konačno prepoznao i žene bez partnera, pa one danas mogu da uđu u postupak vantelesne oplodnje sa doniranim spermatozoidima, i to o trošku države. To je veliki korak napred i pokazatelj da kao društvo postajemo svesniji različitih oblika roditeljstva. Naravno, te žene se i dalje suočavaju sa predrasudama i nesigurnostima, ali svaka njihova odluka da se upuste u ovaj proces je hrabar čin koji zaslužuje poštovanje - istakla je Dragana u razgovoru za "Srbiju Danas".
Na pitanje gde sistem najviše "škripi", Dragana izdvaja dva ključna problema.
- Ovoga puta ću obeležiti dve stvari kao potrebu za promenama koja bi dala dosta poboljšanja u lečenju ljudima. Jedna bi bila dodatni uvoz reproduktivnih ćelija, naročito jajnih ćelija, jer je potražnja sve veća. Često jedan uvoz nije dovoljan da bi se postigla trudnoća, pa je važno omogućiti dodatne pokušaje kako bi parovi zaista imali realniju šansu da postanu roditelji. Pored toga, neophodna je i kontinuirana psihološka podrška, jer neplodnost nije samo medicinski problem, već duboko emotivni izazov koji zahteva razumevanje i pažnju. Jasnije i brže administrativne procedure, zajedno sa otvorenom komunikacijom o celom procesu, mogle bi značajno olakšati život svima koji prolaze kroz vantelesnu oplodnju i smanjiti stigmu koja još uvek postoji - objašnjava ona.
Samo 53 dece usvojeno prošle godine - broj koji zabrinjava
Govoreći o temi usvajanja, Dragana podseća da je, prema podacima Ministarstva za brigu o porodici i demografiju, prošle godine usvojeno samo 53 dece - najmanje u poslednjih 15 godina.
- Taj broj je zaista zabrinjavajući, ali nam jasno pokazuje gde sistem može i mora da se poboljša. Postupci za usvajanje su često spori, kriterijumi nisu sasvim jasni svima, i zbog toga mnoge porodice ne stižu do usvajanja, što je velika šteta jer želja za roditeljstvom postoji i u srcima mnogih ljudi. Verujem da je moguće uvesti jasnije rokove, pojednostaviti administrativne procedure i pružiti veću, stalnu podršku potencijalnim usvojiteljima, posebno u emocionalnom smislu. Kada to postignemo, svaki korak ka usvajanju postaće jasniji i sigurniji. Svako dete zaslužuje dom ispunjen ljubavlju, pažnjom i toplinom, i zajedno možemo stvoriti sistem koji to omogućava, gde se svako dete oseća voljeno i gde svaka porodica može ostvariti svoj san – zaključuje Krstić.
Za sve koji žele da usvoje dete, a nisu upoznati sa procedurom, ona poručuje:
- Prvi korak je da se obrate Centru za socijalni rad u svom mestu, gde dobijaju osnovne informacije i upućuju se na obuku za potencijalne usvojitelje. Kroz tu obuku prolaze kroz niz radionica i razgovora koji im pomažu da razumeju sve faze procesa i da se emocionalno pripreme. Nakon toga sledi procena podobnosti, a zatim i čekanje na dodelu deteta. Taj put zna biti dug i pun neizvesnosti, ali i neizmerno vredan, jer na njegovom kraju čeka dete koje konačno dobija porodicu. Pozivam ih i da se obrate nama kroz naš program kako bi lakše prošli kroz sve faze procedure uz stručnu i iskustvenu podršku – zaključuje Dragana Krstić, glavni koordinator Centra za vantelesnu oplodnju i Savetovališta za usvajanje pri Udruženju "Šansa za roditeljstvo" u razgovoru za naš portal.
Za sve koji žele da se informišu ili potraže podršku u vezi sa vantelesnom oplodnjom ili postupkom usvajanja, pomoć je dostupna na sajtu sansazaroditeljstvo.org.rs i putem info telefona 0800 333 030.
Srbija Danas/Tamara Birešić
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta bez navođenja i linkovanja izvora i autora, u skladu sa Zakonom o javnom informisanju i medijima.