clear sky
6°C
20.04.2024.
Beograd
eur
117.1474
usd
110.1009
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

"ŽELIM DA INSPIRIŠEM ŽENE ŠIROM SRBIJE" Dajana Paunović o radu svoje Fondacije i ciljevima za budućnost

28.02.2022. 19:37
Piše:
Srbija Danas
Dajana Paunović
Dajana Paunović / Izvor: Foto: Fondacija za rodnu ravnopravnost
Dajana Paunović, nekadašnja voditeljka TV Pink, postala je članica saveta za rodnu ravnopravnost grada Beograda.

Dajana je osnovala Fondaciju za rodnu ravnopravnost, čiji je cilj da ženama pruži podstrek u svim sferama i na svim nivoima.

Ona je do te odluke došla je isključivo zbog želje da se u narednom periodu više posveti radu Fondacije za rodnu ravnopravnost koju je nedavno osnovala, a koja, kao jedna mlada Fondacija u Srbiji počela da niže uspehe o kojima se sve češće govori i piše.

Početkom novembra 2021. godine u saradnji sa hramom Svete Petke, a uz blagoslov Patrijarha srpskog Porfirija Fondacija je ustanovila zlatni orden "svete majke Anastasije". Orden će od oktobra 2022. godine biti dodeljivan majkama sa troje i više dece koje daju poseban doprinos zajednici.

U razgovoru za portal SrbijaDanas, Dajana ističe da joj je glavni cilj da osnaži žene širom Srbije.

Ona je za naš portal govorila o radu i ciljevima same Fondacije, kao i o samim projektima kroz koje žene, a i muškarci dobijaju svu pomoć i podršku koja im je potrebna.

Kao članica saveta za rodnu ravnopravnost grada Beograda Vi ste otišli korak dalje i osnovali sopstvenu Fondaciju. Kako ste došli na ideju pokretanja Fondacije za rodnu ravnopravnost i šta je njen glavni cilj?

- Angažovanje u savetu kao gradskom telu pokazao mi je da postoji širok neiskorišcen prostor u nevladinom sektoru. Ulazak dublje u problematiku rodne ravnopravosti i svih njenih socio-ekonomskih aspekata potvrdio je na terenu moje uverenje da je unapređenje ove društvene oblasti moguće jedino u sadejstvu i punom angažovanju državnih institucija i organizacija civilnog sektora. To je u osnovi, zajedno sa ciljevima za koje se zalažem i za koje se borim bio ključni razlog zbog koga sam osnovala Fondaciju. Smatram da svojim ličnim primerom i svojom energijom mogu da inspirišem žene širom Srbije da se aktivnije uključe u kreiranje sopstvenog statusa. 

Šta je do sada urađeno u okviru Fondacije za rodnu ravnopravnost i kakvi su rezultati postignuti?

- Intenzivnim radom na terenu mi smo najpre detektovali veliki broj gorućih problema a onda smo u skladu sa našim uverenjem da je važnije bar malo pomeriti i popraviti stvari na bolje nego voditi beskonačne diskusije na tu temu dali smo sve od sebe da onoliko koliko mi možemo pomognemo u rešavanju ovih pitanja. Tako smo dali svoj doprinos u ekonomskom osnaživanju žena, punu pažnju uživaju deca i mladi, trudili smo se da obezbedimo besplatne udžbenike za osnovce, podstičemo negovanje sportskog duha i aktivnosti kroz rekonstrukciju terena O.Š. i organizovanje Fudbalskog Festivala Srbije. Posebno smo ponosni na naše aktivnosti i rad na terenu sa našim narodom na KiM gde smo otvorili i našu kancelariju u Štrpcu a vrhunac dosadašnjih aktivnosti predstavlja ustanovljenje ordena Sv. Majke Anastasije koji ćemo zajedno sa patrijarhom g. srpskim Porfirijem dodeliti majkama sa troje i više dece. Posebno moram da istaknem saradnju, razumevanje i slobodno mogu da kazem duhovno zajedništvo sa našom SPC i njenim sveštenstvom Patrijarhom i vikarnim episkopom g. Justinom Jeremićem. 

Kakvi su dalji planovi rada? Kakve mere i programe Fondacija za rodnu ravnopravnost preduzima kako bi podigla svest građana da, kako muškarci, tako i žene imaju jednaka prava u javnom poslu?

- Pored svega navedenog baš zbog potrebe daljeg širenja svesti o važnosti postojanja jednakih mogućnosti za sve građane bez obzira na njihov pol i druge razlike, fondacija je pokrenula seriju društvenih dijaloga koji se održavaju u lokalnim samoupravama širom Srbije. Cilj nam je da sa našim idejama dođemo do svakog građanina ove zemlje, da čujemo mišljenje što većeg broja ljudi i da zajedno sa njima koncipiramo sistemska rešenja koja ćemo ponuditi našim državnim institucijama na usvajanje. Jedan od razloga zbog čega smo pokrenuli društvene dijaloge jeste i taj što smo na terenu uo;ili potrebu za daljim unapređenjem i razvijanjem saradnje centralnih državnih vlasti sa lokalnim samoupravama i organizacijama civilnog sektora.

The referenced media source is missing and needs to be re-embedded.

Jedino tako ćemo obezbediti pune i optimalne rezultate u oblasti rodne ravnopravnosti i populacione politike.

Sa kakvim pričama ste se do sada susretali i kakvu pomoć im je Fondacija pružila?

- Pored velikog broja problema koji se mogu svesti i na individualne slučajeve kao sistemski problem smo uočili manjak informisanosti i poznavanja procedura kada je u pitanju pristup državnim sredstvima koja su odvojena kako za rešavanje osetljivih grupa građana tako i za ekonomsko osnaživanje žena. Upravo zbog toga i pokrećemo inicijativu  da se na nivou lokalnih samouprava otvore posebne kancelarije koje će u svakom trenutku pružati neophodnu pomoć građanima kojima je to potrebno. Tu ne mislim na socijalna davanja prema građanima već na stručnu tehničku pomoć u pogledu informisanja o pravima koja im stoje na raspolaganju i načinima da ih ostvare i realizuju. 

Na kakve komentare kod ljudi nailazi rad Fondacije?

- Stalnim radom na terenu, u susretu sa velikim brojem ljudi mi nailazimo na veliku i zaista iskrenu podršku o čemu svedoči i velika posećenost svih skupova koje smo do sada održali. O podršci naših ljudi svedoci i to sto nam nikada nije upućena ni jedna jedina ružna ili zlonamerna reč, to ne znači da nije bilo otvorenih razgovora i polemika ali sve sa ciljem da se dođe do boljihi kvalitetnijih rešenja za probleme koji realno postoje. 

Jedine napade koje smo doživeli bili su od strane anonimnih i malicioznih ljudi na društvenim mrežama koji nisu imali čak ni toliko hrabrosti da svojim imenom i prezimenom stanu iza uvredljivih reči koje su napisali.

Ono što je bitno jeste da su te uvrede bile bez ikakvih racionalnih argumenata što nas je samo učvrstilo u uverenju koliko je ispravno ovo sve što radimo.

Da li Vam rad na terenu pomaže da vidite šta je glavni problem kada je reč o rodnoj ravnopravnosti?

- Sada već sa sigurnošću mogu da kazem da su nam prisustvo i rad na terenu pokazali da su najteži oni problemi koje sistem ne prepoznaje i zbog toga nije ni tragao za njihovim rešenjima. Upravo u tom segmentu se iskristalisala još jedna dodatna uloga fondacije a to je da detektuje i sagleda te probleme i da našim državnim institucijama ukaže na potrebu njihovog rešavanja. Mi naravno nismo tu samo i da ukazujemo već i da zajedno sa našim institucijama učestvujemo u njihovom rešavanju zato sto mi ne bežimo ni od rada niti od odgovornosti. U tom smislu do sada smo uglavnom nailazili na otvorena vrata i razumevanje naših institucija sa svega nekoliko nečasnih izuzetaka na nivou lokalne samouprave koje nisu imale dovoljno sluha i senzibiliteta da se pozabave problemima svojih sugrađana. Ali da naglasim takvih slučajeva je bilo svega nekoliko što govori da imamo veoma dobru i plodotvornu saradnju sa državom.

Vaša Fondacija za rodnu ravnopravnost počela je da organizuje tribine u 15 opština u Srbiji kako bi se podigla svest o ravnopravnosti između muškaraca i žena, a prva je održana u Zrenjaninu. Kakvo je vaše iskustvo bilo u neposrednom razgovoru sa učesnicima i gde će sledeća tribina biti održana?

- Već smo održali prve tri tribine u Zrenjaninu, Loznici, Starom gradu (BGD). Zrenjanin i Loznica su dva grada od kojih je svaki na svoj način uložio velike napore u unapređenju ovih oblasti i slobodno možemo da kažemo da su oni svetli primeri prakse kao i Beograd na koju bi trebale da se ugledaju i druge lokalne samouprave u Srbiji. Posebno nas raduje što smo svuda naišli na veličanstven doček i što su građani pokazali veliko interesovanje i želju da razgovaraju kako o postojećim problemima tako i o merama koje su do sada donete na njihovom rešavanju. Posebno je važno što građani za razliku od dela medija i zlonamernih političara prepoznaju životnu važnost ovih tema i to nam daje dodatnu motivaciju i uverenje da su moguća dalja poboljsanja i da ćemo kao nacija pobediti do sada nerešiv problem bele kuge. 

Seriju dijaloga nastavljamo u narednih dva meseca, u planu nam je da obiđemo između 15-20 lokalnih samouprava. 

Piše:
Srbija Danas
28.02.2022. 19:37