DA SE NIKAD NE ZABORAVI
Krvavi masakr nad nedužnom srpskom decom: Šest mladih života ugašeno prerano, i dalje bez odgovora ko je pucao
Šest mladih ljudi tragično je izgubilo život.
Na današnji dan, 14. decembra 1998. godine, u Peći je počinjen jedan od najtežih i najbolnijih zločina nad srpskim civilima na Kosovu i Metohiji. U kafiću "Panda", mestu gde su se okupljali mladi, ubijeno je šest srpskih mladića, uglavnom srednjoškolaca, čiji su životi prekinuti u trenutku koji je zauvek obeležio njihove porodice i celu zajednicu.
Prema tadašnjim informacijama, dvojica maskiranih napadača, sa fantomkama i obeležjima takozvane OVK, upala su u kafić i otvorila vatru. Tom prilikom ubijeni su srednjoškolci Ivan Obradović, Zoran Stanojević, Svetislav Ristić, Dragan Trifović i Vukosav Gvozdenović, kao i student Ivan Radević. Vest o masakru brzo se proširila, izazvavši šok, strah i nevericu među Srbima na Kosovu i šire.
Zločin koji i dalje čeka istinu i pravdu
Masakr u "Pandi" ostao je simbol stradanja nevinih mladih ljudi, ali i primer koliko je put do istine i pravde težak. Iako je prošlo više od dve i po decenije, ovaj zločin nikada nije u potpunosti rasvetljen, niti su odgovorni pravosnažno kažnjeni. Upravo ta činjenica dodatno produbljuje bol porodica žrtava i ostavlja otvorena pitanja koja i danas opterećuju javnost.
Svake godine, na današnji dan, masakr u kafiću "Panda" služi kao podsetnik na izgubljene mlade živote, ali i na obavezu društva da ne zaboravi žrtve i da istina, ma koliko kasnila, mora biti otkrivena.
Detalji masakra i nerazjašnjena istraga
Tog dana, oko 20 časova, dvojica maskiranih napadača upala su u centar kafića i rafalnom paljbom otvorila vatru na prisutne mlade ljude.
Ubijeni su: Ivan Obradović (15), Vukota Gvozdenović (16), Svetislav Ristić (18), Zoran Stanojević (17–18), Dragan Trifović (18) i Ivan Radević (24–25). Među ranjenima su bili i Vladimira Lončarević i Nikola Rajović.
Napad se desio u periodu intenzivnih sukoba i tenzija tokom rata na Kosovu, neposredno pre NATO bombardovanja i eskalacije konflikta 1999. godine. U to vreme, u regionu su zabeleženi sukobi između snaga tadašnje SRJ, uključujući policiju, i pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).
Početna verzija događaja u medijima i zvaničnim izveštajima navodila je da su napadači pripadnici OVK, i ta je interpretacija dugo bila prihvaćena u Srbiji i delu međunarodne javnosti. Međutim, istraga nikada nije dovela do pravnosnažnog identifikovanja počinilaca, niti su podignute optužnice protiv konkretnih osoba. U Srbiji, istraga iz 2015. godine vodi se pred Tužilaštvom za organizovani kriminal, ali bez rezultata, dok porodice žrtava i nevladine organizacije i dalje traže aktivnije postupanje nadležnih.
Pojedine teorije kasnije su dovodile u pitanje prvobitne tvrdnje, pa se spekulisalo i o mogućem učešću službi bezbednosti i drugim verzijama događaja, ali ništa nije pravnosnažno dokazano.
Šta se dešavalo na KiM pre samog masakra?
U Peći, u danima pre masakra u kafiću "Panda" 14. decembra 1998. godine, grad je bio u napetoj, ali relativno mirnoj situaciji u odnosu na druge delove Kosova i Metohije. Pripadnici takozvane OVK nisu se pojavljivali u samom gradu, ali su bili prisutni u okolini, pod vođstvom Ramuša Haradinaja. Pojavljivali su se i članovi FARK-a, povezani s nekadašnjim premijerom Bujarom Bukošijem, a bilo je i sukoba među tim grupama.
Sigurnost Srba u Peći obezbeđivala je brojna vojska i policija, uključujući jedinice JSO i specijalnu jedinicu "Munje" u kasarni. Iako je tada važio prekid vatre, OVK je akumulirala oružje i nove borce, uključujući i mudžahedine iz Albanije.
Prema podacima Fonda za humanitarno pravo, u noći između 13. i 14. decembra 1998. godine tokom prelaska granice iz Albanije, ubijeno je više od 40 pripadnika OVK, a dan kasnije vojska je saopštila da je likvidirala više od 30 na granici kod Prizrena i zaplenila velike količine oružja.
Meštani se sećaju da su 14. decembra Albanci već u pet sati zatvorili radnje, a komšije su Srbe upozoravale da ne izlaze iz kuća. Grad je tih dana bio prazan i u strahu, a RТS (Radio televizija Srbije) je par dana pre masakra čitao saopštenja OVK u kojima najavljuju napade na lokale gde se okuplja omladina. Vlasti, međutim, nisu ograničile rad kafića u noćnim satima.
Tužilaštvo za organizovani kriminal nije proveravalo ko je to "saopštenje" dostavio RTS-u ni ko je naredio da se ista informacija čita dve večeri zaredom.
27 godina kasnije, nema ni pravde ni presude
Godinama kasnije, masakr u "Pandi" ostaje tema bolnih sećanja i političkih interpretacija. Takozvane kosovske vlasti su 2023. godine postavile spomen-ploču na mestu nekadašnjeg kafića, sa natpisom koji direktno okrivljuje državne strukture Srbije, što Beograd odbacuje kao politički motivisanu interpretaciju. U Peći se svake godine služi pomen žrtvama, a porodice i udruženja ističu da se i dalje traži pravda i puna istina o događaju.
Masakr u kafiću "Panda" ostaje jedna od najtragičnijih epizoda rata na Kosovu za srpski narod, ne samo zbog gubitka mladih života, već i zbog dugog perioda bez pravnosnažnog rasvetljavanja i odgovora na pitanje ko je i zašto pucao na te mladiće. Iako se verzije o počiniocima razlikuju, činjenica je jasna: ni posle više od 27 godina nema pravde ni presude.