"Opasno za ceo svet" Iran postavio poseban uslov za okončanje rata: Uspešno vrši pritisak, Vašington svestan rizika
Kada je iranski zvaničnik ove nedelje predstavio listu zahteva za okončanje rata koji su pokrenule Sjedinjene Države i Izrael, dodao je stavku koja ranije nije bila na Teheranovoj listi - priznanje iranskog suvereniteta nad Ormuskim moreuzom.
Uski plovni put, kroz koji prolazi petina svetske nafte i tečnog prirodnog gasa (TPG), postao je najmoćnije oružje Islamske Republike. Sada ona nastoji da ga pretvori u izvor potencijalnih milijardi dolara godišnjih prihoda i sredstvo za vršenje pritiska na globalnu ekonomiju, izveštava CNN.
Iran je dugo pretio da će zatvoriti moreuz u slučaju napada, ali malo ko je očekivao da će to zaista učiniti – ili da će se taj potez pokazati tako efikasnim u ometanju globalnih trgovinskih tokova. Obim uticaja izgleda da je proširio ambicije Teherana, a novi zahtevi sugerišu da Iran nastoji da tu polugu pretvori u nešto trajno.
Promet brodova kroz ključni moreuz je gotovo potpuno zaustavljen iranskim napadima, koji su poremetili globalna energetska tržišta i primorali zemlje daleko izvan Persijskog zaliva da preduzmu hitne mere kako bi obezbedile svoje zalihe goriva.
- Iran je bio pomalo iznenađen uspehom sopstvene strategije u Ormuskom moreuzu – shvatili su koliko je jeftino i relativno lako držati globalnu ekonomiju kao taoca, rekla je Dina Esfandijari, šefica istraživanja Bliskog istoka u Blumberg ekonomiji.
- Jedna od lekcija ovog rata je da su otkrili ovu novu polugu moći, koju će verovatno ponovo koristiti. Mislim da je monetizacija deo shvatanja da sada imaju tu polugu. Vašington je dobro svestan rizika. Američki državni sekretar Marko Rubio upozorio je u petak da će jedan od neposrednih izazova nakon rata biti pokušaji Teherana da uspostavi sistem naplate prolaza kroz Ormuz.
- Ovo nije samo nezakonito, već je neprihvatljivo i opasno za ceo svet. Važno je da svet ima plan za rešavanje ovog problema, rekao je Rubio nakon sastanka G7 u Francuskoj. Ministri spoljnih poslova grupe naglasili su "apsolutnu neophodnost" obnavljanja "bezbedne i neometane slobode plovidbe".
Modžtaba Hamnei je u svom prvom objavljenom obraćanju kao novi vrhovni vođa Irana rekao da se poluga blokiranja plovnog puta "mora nastaviti koristiti". U prethodnim rundama razgovora sa Sjedinjenim Državama, Iran je tražio ukidanje sankcija i priznanje svog prava na mirnodopsku nuklearnu tehnologiju, ali ne i kontrolu nad Ormuskim moreuzom.
Sada Iran signalizira da bi ta kontrola mogla biti formalizovana. Iranski zakonodavci razmatraju zakon koji bi zahtevao od zemalja koje koriste moreuz za transport goriva i robe da plaćaju naknade, dok je savetnik vrhovnog vođe govorio o "novom režimu za Ormuski moreuz" nakon rata.
Ovaj novi sistem bi omogućio Teheranu da nametne pomorska ograničenja protivnicima i efikasno poveže pristup jednoj od najkritičnijih morskih ruta na svetu sa svojim geopolitičkim sporovima.
- Nametanje tranzitnih taksi je kršenje pravila tranzitnog prolaza, rekao je Džejms Kraska, profesor međunarodnog pomorskog prava na Američkom pomorskom ratnom koledžu. Prema međunarodnom pravu, dodao je, ne postoji pravni osnov da obalska država naplaćuje taksi u međunarodnom moreuzu kao što je Ormuski moreuz.
- Ormuski moreuz je moreuz koji se koristi za međunarodnu plovidbu, sa preklapajućim teritorijalnim vodama Irana i Omana. Unutar tih voda primenjuju se iranski i omanski zakon, rekao je. "Međutim, pošto je to međunarodni moreuz, pravo tranzitnog prolaza primenjuje se na sve države, omogućavajući nesmetan površinski, vazdušni i podmorski tranzit".
Pravila su utvrđena Konvencijom UN o pravu mora (UNCLOS). Iako ni Iran ni Sjedinjene Države nisu potpisnici konvencije, Kraska je rekao da mnogi njeni osnovni principi i dalje važe jer su široko prihvaćeni kao običajno međunarodno pravo. Ipak, Iran bi mogao da pokuša da iskoristi činjenicu da nije potpisnik da ojača svoje argumente, dodao je.
Postoji malo presedana da neka zemlja uspešno naplaćuje prolaz kroz međunarodni moreuz. U 19. veku, Danska je naplaćivala tranzitne takse kroz danske moreuze, ali nakon protesta, nekoliko zemalja je pristalo na Kopenhagensku konvenciju iz 1857. godine, trajno ukidajući takozvane Sundske putarine, rekao je on.
Srbija Danas/Bloomberg