(VIDEO) Američka vojska u ratu sa Iranom pokazala svoje najnovije oružje: Projektil PrSM gađa mete i do 500 kilometara, pruža ''neuporedivu sposobnost dubokog udara''- sprema se još jača verzija
Američka vojska prvi put je u borbenim uslovima upotrebila novi projektil dugog dometa PrSM u napadima na iranske vojne ciljeve.
U ratu u Iranu, obeleženom upotrebom različitog oružja – od najsavremenijih aviona do jeftinih dronova – američka vojska prvi put je borbeno upotrebila jedno od svojih najnovijih oružja. Reč je o projektilu za precizne udare (PrSM), koji je korišćen za napade na iranske vojne ciljeve u okviru aktuelne američko-izraelske intervencije u toj zemlji, piše Euronews.
Komandant američke Centralne komande (CENTCOM), admiral Brad Kuper, izjavio je nakon prve upotrebe da PrSM američkoj vojsci pruža ''neuporedivu sposobnost dubokog udara''.
PrSM je sistem naoružanja zemlja-zemlja namenjen uništavanju ciljeva na udaljenostima od 60 do 500 kilometara, što je znatno više od dometa bilo kog konvencionalnog artiljerijskog ili raketnog sistema. Projektile pokreće raketni motor, a do cilja ih vodi inercijalni navigacioni sistem uz pomoć GPS-a.
Mogu se lansirati sa vozila M142 HIMARS ili M270 MLRS, a nose fragmentaciono-eksplozivnu bojevu glavu tešku 91 kilogram, namenjenu uništavanju velikih ili utvrđenih ciljeva.
Zamena za zastareli sistem
Proizvod odeljenja za projektile i kontrolu vatre kompanije Lockheed Martin, PrSM se opisuje kao ''projektil za precizne udare dugog dometa sledeće generacije''. Njegov razvoj počeo je 2016. godine kao odgovor na potrebu američke vojske za novim oružjem u okviru inicijative za razvoj preciznih udara dugog dometa. Prvi projektili isporučeni su vojsci u avgustu 2023. godine.
Cilj inicijative bio je da se zastareli Taktički raketni sistem vojske (ATACMS) zameni modernijim sistemom koji nudi veće mogućnosti, bolju preciznost i fleksibilnije bojeve glave. PrSM ispunjava te zahteve, a istovremeno ima manji radarski odraz, zahteva manje održavanja i kompatibilniji je sa postojećim lanserima poput HIMARS-a i MLRS-a.
Razvoj u više verzija
Svaki projektil PrSM dugačak je nešto manje od četiri metra, prečnika 43 centimetra i težak do 817 kilograma. Takav kompaktniji dizajn omogućava da lanseri nose dva projektila umesto jednog, što je dvostruko više u odnosu na starije sisteme.
PrSM se razvija u četiri ''inkrementa'' ili verzije, od kojih su neke još u fazi razvoja. Prva verzija je standardni sistem koji trenutno koriste američka i australijska vojska. Druga verzija, čija se isporuka očekuje 2028. godine, biće protivbrodski projektil dometa do 1.000 kilometara i veće brzine.
Treća verzija nadograđivaće se na prethodne i biće specijalizovana za uništavanje utvrđenja, kao i za lansiranje specijalizovanih dronova i kliznih bombi. Cilj četvrte verzije je povećanje dometa na više od 1.000 kilometara, a pominje se i peta koja bi mogla uključivati autonomno lansirno vozilo.
Programu PrSM do sada se pridružila Australija, koja je nekoliko lansera kupila 2024. godine, dok je Ujedinjeno Kraljevstvo razmatralo priključenje 2021. godine. Ponudu Norveške za kupovinu nekoliko lansera SAD je odbio u januaru 2025. godine.
Izlazak iz sporazuma sa Rusijom otvorio put
Razvoj i upotreba projektila PrSM postali su mogući tek nakon što je 2019. godine prva administracija Donalda Trampa suspendovala učešće SAD u Sporazumu o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF) sa Rusijom.
Odluka o napuštanju sporazuma, čija je svrha bila da spreči obe zemlje u razvoju projektila dugog dometa, doneta je kao odgovor na ranija ruska kršenja. - Ne možemo više biti sputani sporazumom koji Rusija besramno krši - izjavio je tadašnji američki državni sekretar Majk Pompeo.
Sporazum je nametao ograničenje dometa od 500 kilometara za projektile koji se lansiraju sa kopna. Iako PrSM ne može nositi nuklearne bojeve glave, razvoj raketnog sistema sposobnog za udare srednjeg i dugog dometa mogao bi, prema nekim tumačenjima, da postavi opasan presedan.