(VIDEO) Kina predstavila zapanjujući koncept svemirskog super-oružja: ''Svemir je pitanje prestiža'', da li je Kina na putu da nadmaši američki najveći nosač na svetu?
Kina je predstavila viziju letećeg svemirskog nosača aviona kao budućeg super-oružja, ali stručnjaci upozoravaju da je reč pre o političkoj poruci i psihološkom odvraćanju nego o realnom vojnom projektu.
Kina najavljuje leteći nosač aviona veći od svih današnjih ratnih brodova, ali stručnjaci upozoravaju: više propaganda nego realno oružje
Kina je predstavila ambiciozan koncept svemirskog super-oružja koje bi, barem na papiru, moglo da utiče na ratove budućnosti. Reč je o letećem nosaču aviona nazvanom Luanniao, koji bi bio veći od bilo kog postojećeg ratnog broda i čak teži od supertankera. Ipak, vojni i svemirski stručnjaci ocenjuju da se pre svega radi o propagandnom projektu sa snažnom političkom porukom, piše Deutsche Welle.
''Nebeska vrata'' – kineska vizija svemirske dominacije
Prema kineskim najavama, Luanniao bi bio ključni deo integrisanog sistema vazdušne i svemirske odbrane pod nazivom Nantianmen ('Nebeska vrata''). Planirani nosač navodno bi bio dug 242 metra, širok čak 684 metra i težak do 120.000 tona. Sa njegove platforme trebalo bi da poleću bespilotni svemirski lovci ''Xuan Nü'', sposobni da lansiraju hipersonične rakete i napadaju ciljeve kako u atmosferi, tako i u orbiti.
Stručnjakinja za bezbednost u svemiru Julijana Zis iz nemačke Fondacije za nauku i politiku (SWP) navodi da je Kina već godinama druga svemirska sila, odmah iza SAD-a, ali znatno ispred Evrope. - Peking ulaže ogromna sredstva, jer je svemir pitanje prestiža i ključan za vojne sposobnosti - ističe ona.
Veći od svih nosača – bar na papiru
Ako bi bio izgrađen, Luanniao bi prema masi nadmašio najveće postojeće nosače aviona za oko 20 odsto. Za poređenje, trenutno najveći nosač na svetu, američki USS Gerald R. Ford, dug je oko 337 metara, širok 78 metara i težak oko 100.000 tona sa kompletnom opremom.
Kineska državna televizija CCTV emitovala je prilog u kojem se Luanniao prikazuje kao fotorealistični 3D model koji lebdi iznad Zemlje, lansira svemirske letelice i koristi oružje u orbiti.
Zašto stručnjaci sumnjaju u projekat
Uprkos impresivnim vizualima, stručnjaci ističu da je projekat tehnički daleko iznad današnjih mogućnosti. Čak i uz hipotetičku modularnu gradnju u orbiti, ostaju nerešeni ključni problemi – snabdevanje energijom, pogon, hlađenje, zaštita od svemirskog otpada i, pre svega, astronomski troškovi. Nosač mase 120.000 tona daleko prevazilazi nosivost čak i najmoćnijih raketa poput SpaceX-ovog Starshipa.
Nemački diplomata i analitičar za svemir Hajnrih Kreft ocenjuje da je projekat iz današnje perspektive ''potpuno nerealan'', ali podseća da je mnogo toga što je nekada bilo naučna fantastika danas postalo stvarnost. On smatra da se Kina ovim uključuje u dugoročnu trku u kojoj učestvuju i vizionari poput Ilona Maska i Džefa Bezosa.
Signal Zapadu, a ne stvarni plan
Analize bliske SAD-u ocenjuju da Luanniao nije građevinski plan, već strateška poruka. Američki magazin The National Interest navodi da Kina želi da svet poveruje da gradi ovakvo super-oružje, bez obzira na to da li će ono ikada zaista postojati. Cilj je, kako pišu, da se Zapad uznemiri i da se zamagli granica između naučne fantastike i vojne realnosti.
Kreft smatra da je reč o psihološkom ratovanju i delu šireg nadmetanja sa SAD-om, posebno u kontekstu Tajvana. On podseća da je Kina i ranije najavljivala spektakularna ''super-oružja'' koja Zapad ocenjuje kao nerealna, ali koja služe kao preteća kulisa.
Odvraćanje kroz spektakl
Prema oceni SWP-a, ovakvi projekti treba da se posmatraju kroz prizmu odvraćanja – demonstraciju moći i projekciju snage u više dimenzija. Istovremeno, najava Luanniaoa može se tumačiti i kao odgovor na američke planove raketne odbrane u svemiru, uključujući projekat ''Zlatna kupola''.
Ipak, stručnjaci naglašavaju da je za efikasno odvraćanje ključna verodostojnost. Upravo u toj sivoj zoni, između realnosti i preterivanja, Luanniao ostvaruje svoj politički efekat – kao grandiozna pretnja koja donosi korist Pekingu čak i ako nikada ne bude izgrađena.