Božićni post počinje sutra: Vernici čiste dušu tokom narednih 40 dana - Ovo su pravila koja se moraju znati
Njegov cilj je čišćenje duše kroz molitvu, pokajanje, smirenje i odricanje od svega što odvaja čoveka od Boga.
U petak, 28. novembra, počinje Božićni post, četrdesetodnevni period pripreme vernika za jedan od najradosnijih hrišćanskih praznika – Rođenje Hristovo, koje se svetkuje 7. januara.
Ovaj post, iako se smatra manje strogim od Uskršnjeg, nosi duboku duhovnu simboliku i zahteva uzdržavanje kako u ishrani tako i u mislima, rečima i ponašanju.
Njegov cilj je čišćenje duše kroz molitvu, pokajanje, smirenje i odricanje od svega što odvaja čoveka od Boga.
Režim ishrane tokom Božićnog posta jasno je određen, ali se razlikuje u zavisnosti od nedelje i praznika koji u tom periodu padaju. Post traje od 28. novembra do 6. januara, a za sve vernike važi pravilo uzdržavanja od mesa, belog mrsa i jaja. Ulje i vino su dozvoljeni gotovo svim danima, izuzev srede i petka, kada se tradicionalno posti „na vodi“ – bez ulja i alkohola. Subotom i nedeljom dozvoljena je konzumacija ribe, što ovaj post čini blažim i pristupačnijim mnogima. Poseban izuzetak predstavlja praznik Vavedenja Presvete Bogorodice, na koji je dozvoljeno jesti ribu čak i ako tog dana pada sreda ili petak.
Kako se Božić približava, post se postepeno pooštrava. U poslednjoj nedelji vernici se uzdržavaju od ribe i, ukoliko je moguće, poste na vodi sve dane. Na Badnji dan – koji označava kraj posta i neposrednu pripremu za praznik – tradicionalno se striktno posti na vodi, bez upotrebe ulja i vina, u duhu najvećeg smirenja i skromnosti pred dolazak Spasitelja.
Ipak, suština Božićnog posta daleko prevazilazi pravila ishrane. Crkva uči da je ovo vreme unutrašnje obnove, vreme borbe protiv ružnih misli, ogovaranja, svađa, loših navika i svakog greha koji opterećuje čovekovu dušu. Vernici su pozvani da tokom posta pojačaju molitvu, preispitaju svoje postupke, učine dobro delo i otvore srce za mir, ljubav i praštanje. Na taj način Božićni post predstavlja temeljnu pripremu za susret sa praznikom Hristovog Rođenja – praznikom svetlosti, nade i duhovnog preporoda.