Usisali ste, ali tepih još uvek deluje PRLJAVO? Ove GREŠKE najčešće pravite kada čistite, postoji pravi način
Malo šta ume da bude toliko obeshrabrujuće kao trenutak kada posle temeljno obavljenog usisavanja pogledate tepih i shvatite da i dalje izgleda beživotno, prašnjavo i spljošteno. Čini se kao da je sav trud bio uzaludan, iako ste sigurni da ste mehanički uradili sve kako treba.
Prema savetu Marte Stjuart, jedne od najpoznatijih autoriteta za uredan i funkcionalan dom, problem ipak najčešće ne leži u samom usisivaču, već u navikama, tempu i tehnici čišćenja. U knjizi „Martha Stewart’s Organizing“ ona objašnjava da usisavanje nije samo uklanjanje površinske prljavštine, već rutina koja može udvostručiti životni vek tepiha, smanjiti količinu alergena u domu i učiniti prostor vidljivo čistijim.
Najvažnije je, dodaje ona, da sitne promene u svakodnevnim navikama mogu doneti iznenađujuće velike rezultate.
Male promene koje čine ogromnu razliku
Pre nego što uopšte uključimo usisivač, važno je razumeti da se najveći deo prljavštine u tepisima nakuplja „usput“, preko obuće, vazduha, kućnih ljubimaca ili prosutih sitnica koje se ne očiste na vreme. Zato Marta naglašava da je prevencija pola posla. Ostavite cipele na ulazu, postavite otirače spolja i iznutra, redovno četkajte kućne ljubimce, reagujte na prosipanje odmah i vodite računa o filterima na klima-uređajima. Sve te sitnice dugoročno drastično smanjuju potrebu za intenzivnim čišćenjem.
Ove navike možda deluju jednostavno, ali upravo je jednostavnost ono što ih čini efikasnim: pametan sistem održavanja podrazumeva manje posla kasnije.
Koliko često je zaista potrebno usisavati?
Marta daje vrlo konkretan odgovor. Za većinu domaćinstava, smatra ona, jednom nedeljno je idealan ritam. Tako se sprečava dubinsko taloženje prašine i vlakna ostaju podignuta i elastična.
U domovima gde borave deca, kućni ljubimci ili veliki broj ljudi, usisavanje bi, prema njenim rečima, trebalo obavljati najmanje dva puta nedeljno, naročito u hodnicima i dnevnim sobama, gde je promet najveći. Ključ je u kontinuitetu, jer tepih „pamti“ svaku česticu koja na njega padne.
Dubinsko čišćenje
Ni najdoslednija nedeljna rutina nije zamena za jedno ozbiljno čišćenje godišnje. Sintetički tepisi najbolje reaguju na paročistače ili iznajmljene mašine za dubinsko pranje, dok se prirodna vlakna moraju poveriti profesionalcima, jer se lako oštećuju nepravilnim tretmanom.
Kako zapravo treba usisavati?
Usisavanje, tvrdi Marta, nije puko prelaženje aparatom preko površine. Prava tehnika čini razliku između „samo usisano“ i „temeljno očišćeno“. Važno je prvo obrisati prašinu sa nameštaja, zatim pomeriti manji nameštaj kako se ne bi preskakala ista mesta. Kreće se od najudaljenijeg dela prostorije ka izlazu, koriste se spori, dugački potezi, a uglovi i prostor ispod kreveta se čiste posebnim nastavcima.
Još jedna česta greška je korišćenje prepunjene kese ili posude usisivača. Čim je polupuna, aparat gubi snagu i efikasnost.
Zašto tepih ponekad i dalje izgleda prašnjavo?
Uprkos trudu, tepih ponekad ostaje ravan i bez sjaja. Razlozi su često jednostavni: prebrzo se prelazi preko površine, vlakna su već zalegla i potrebno im je četkanje, usisivač je izgubio snagu, tepisi nisu rotirani, ili se jednostavno prečesto hoda po njima u cipelama. Sve to utiče na njihov izgled više nego što se na prvi pogled čini.