light rain
14°C
28.04.2024.
Beograd
eur
117.1527
usd
109.2537
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

NIJE SAMO KROMPIR! Ovo POVRĆE takođe GOJI, samo 100 grama dnevno može da NAPRAVI HAOS u organizmu

07.10.2023. 11:06
Piše:
Srbija Danas
krompir
krompir / Izvor: Profimedia

Obratite pažnju!

Problem nastaje u srednjim godinama kad višak skroba dodaje kilograme. Birajte zato radije spanać ili šargarepu ispred krompira, graška ili kukuruza.

Povrće je zdravo i već ste na dobrom putu ako je na vašem jelovniku češće nego slatkiši i prerađena hrana. Ipak, jeste li znali da vas konzumiranje pogrešne vrste povrća može udebljati u srednjim godinama? To je period kad metabolizam usporava, a ubacivanjem samo dodatnih 100 g krompira, graška ili kukuruza svaki dan moglo bi dodati 2-3 kilograma vašem struku, sugeriše studija istraživača s Harvarda.

 

krompir
krompir / Izvor: Foto: TiKToK printscreen/morganhipworth

Ljudi koji jedu više porcija graška, kukuruza šećerca i krompira imaju veću verovatnoću da će se udebljati od onih koji uživaju u povrću bez skroba poput brokolija, šargarepe ili spanaća. Prelazak na prehranu bogatu vlaknima – kao što su celovite žitarice i voće uključujući jabuke i kruške – takođe može smanjiti učinke širenja struka u srednjoj dobi, otkrili su. 

Gojaznost
Gojaznost / Izvor: Profimedia/ilustracija

Pratili navike 24 godine

Istraživači s "Harvard TH Chan School of Public Health" promatrali su prehranu 136.432 muškaraca i žena u dobi od 65 godina ili mlađih između 1986. i 2014., tijekom prosječnog vremena od 24 godine. Sudionici su ispunjavali upitnike o ličnim karakteristikama, istoriju bolesti, načinu života i drugim čimbenicima povezanim sa zdravljem na početku studije i svake 2-4 godine nakon toga. 

U proseku, ljudi su dobili oko 1,5 kg svake četiri godine. Studija je otkrila kako su povećanja glikemijskog indeksa i glikemijskog opterećenja – mere učinaka različitih namirnica na razinu šećera u krvi – snažno povezana s debljanjem. 

Na primer, povećanje skroba ili dodanog šećera od 100 g/dan povezano je s povećanjem težine od dodatnih 0,8 kg na već spomenutih 1,5 kg tokom četiri godine. Povećanje unosa vlakana od 10 g dnevno, s druge strane povezano je s prosečno 0,7 kg manjom težinom, prema njihovima nalazima.

Veći utiecaj kod gojaznih

Povezanost između tih faktora bila je jača među učesnicima s prekomernom telesnom težinom nego kod onih s normalnom težinom. Većina tih asocijacija takođe je bila jača među ženama. 

Kada su ugljeni hidrati krivci za gojaznost?

U daljnjim analizama, istraživači su otkrili da je zamena ugljenih hidrata iz rafiniranih žitarica, skrobnog povrća i zaslađenih napitaka jednakim porcijama ugljenih hidrata iz celovitih žitarica, voća i povrća bez skroba povezana s manjim debljanjem. 

Iako je reč o opservacijskoj studiji, koja nje konkretna jer su ljudi sami popunjavali upitnike, ova otkrića naglašavaju potencijalnu važnost kvaliteta i izvora ugljenih hidrata za dugoročno upravljanje telesnom težinom, posebno za osobe s prekomernom telesnom težinom, kažu autori studije.