Koronavirus izaziva tržišni šok: Da li će pasti CENA HRANE? Šta čeka građane?
Prekomerno snabdevanje i pad potrošnje, kao i globalna recesija koja preti većini zemalja sveta proizvešće tržišni šok s drastičnim padom cena hrane, zaključak je zajedničkog izveštaja Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i agencije Ujedinjenih naroda za hranu.
ŠTEDNJA TOKOM I POSLE KORONE: Evo kako da kasica prasica uvek bude puna!
ODGOVOR NA KRIZU: Evropske države jedna za drugom spuštaju PDV na turističke usluge
ODLUKA O POSKUPLJENJU STRUJE ZA NEKOLIKO DANA: Evo za koliko bi mogli biti UVEĆANI RAČUNI
Takođe, utvrđeno je i da će tokom sledećih 10 godina rast ponude nadmašiti rast potražnje, uzrokujući da realne cene većine robe ostanu na istom ili čak ispod svog nivoa.
-Borba protiv globalne pandemije kovid 19 uzrokuje neviđene nesigurnosti u lancima snabdevanja hranom, s potencijalnim uskim grlima na tržištu rada, industriji, poljoprivrednoj proizvodnji, preradi hrane, prometu i logistici, kao i promenama potražnje za hranom i uslugama prehrane, ističe glavni sekretar OECD-a Angel Guria.
Rastuća svetska populacija i dalje je glavni pokretač rasta potražnje, iako se njeni trendovi razlikuju u pojedinim zemljama. Procenjuje se da će prosečna dostupnost hrane po glavi stanovnika do 2029. doseći oko 3.000 kalorija i 85 grama proteina dnevno.
-Očekuje se da će potrošači u zemljama sa srednjim dohotkom upotrebiti dodatni prihod kako bi svoju prehranu s osnovnih proizvoda prebacili na onu s većom vrednosti, odnosno zdravijom i više ekološki proizvedenom. S druge strane, u zemljama s visokim dohotkom povećaće se zabrinutost za okolinu i sve više njih će umesto životinjskih proteina izabrati alternative, tvrde iz OECD-a.
U izveštaju navode i da će otvorena i transparentna međunarodna tržišta postati sve važnija za sigurnost hrane, posebno u zemljama koje mnogo uvoze.
Očekuje se i da će svetska proizvodnja žitarica porasti za oko 85 odsto u sledećih deset godina, a kao glavni razlog navode veća ulaganja u tehnologiju proizvodnje i bolje prakse uzgoja.
Takođe, izveštaj procenjuje i da će se do 2024. godine proizvodnja domaćih životinja povećati za 14 odsto zbog poboljšanja u ishrani i ekstenzivnom načinu uzgoja. U dodatnom izveštaju naglašavaju i trajnu potrebu za ulaganjem u izgradnju infrastrukture.
Pod pretpostavkom nastavka trenutnih politika i tehnologija, predviđa se da će emisija staklenih gasova u poljoprivredi rasti za 0,5 odsto godišnje, što ukazuje na smanjenje intenziteta ugljen dioksida u poljoprivredi. Stoka će činiti 80 odsto ovog globalnog povećanja.
"KORONA TAKSA" stigla i u Srbiju: Građani, pojedine usluge moraćete MNOGO VIŠE DA PLATITE NEGO RANIJE
GORIVO SKUPLJE ZA SEDAM DINARA: Evo šta nas očekuje na pumpama u narednom periodu
SKOČILE KIRIJE ŠIROM SRBIJE: Neizvesnost oko putovanja digla cene iznajmljivanja vikendica
Razbijen ekonomski pejzaž: PANDEMIJA STVARA NOVU VERZIJU NORMALNOSTI
U više od 60 odsto kompanija u Srbiji uveden RAD OD KUĆE: Troškovi MANJI, a šta je sa POSLOM?