HITNI RODITELJSKI SASTANCI U VRTIĆIMA: Deca žrtve "truljenja mozga", ovi trendovi imaju ozbiljne posledice po koncentraciju i razvoj kognicije
U jednom beogradskom vrtiću nedavno je održan hitan roditeljski sastanak zbog zabrinjavajućeg uticaja globalnog trenda poznatog kao "Brainrot", koji je, prema rečima vaspitačica, zahvatio gotovo svu decu.
Kako su istakle, više nema deteta u grupi koje nije opsednuto bizarnim i apstraktnim likovima poput "Balerine Kapućine" ili "Tralalera Tralale", čiji stihovi i pesme deca neumorno ponavljaju, delujući kao hipnotisana.
Fenomen "brainrot" — što se u prevodu može opisati kao "truljenje mozga" — postao je globalni trend na društvenim mrežama, pre svega na mreži TikTok, i karakterišu ga apsurdni, besmisleni video-sadržaji, najčešće sa veštački generisanim likovima i pesmicama koje se stalno ponavljaju. Iako su nastali kao bezazleni internet mimovi, ovi sadržaji sve više izazivaju zabrinutost kod roditelja i stručnjaka.
Jedan od najpoznatijih likova je "Balerina Kapućina" – šoljica kafe sa dugim nogama u štiklama – kao i "Tralalero Tralala", ajkula u patikama koja recituje besmislene stihove uz muziku sa jakim italijanskim akcentom. Pored njih, tu su i likovi poput "Bombardilo Krokodila“, aviona s glavom krokodila, ili "Lirili Larila", slona-kaktusa u papučama. Deca su sve opsednutija ovim sadržajima, često ih neprekidno gledaju i ponavljaju, gubeći kontakt sa realnošću i teško razlikujući stvarni svet od fikcije.
Stručnjaci upozoravaju da ovakav sadržaj negativno utiče na pažnju, koncentraciju i razvoj kognitivnih sposobnosti kod dece. Naime, kratki i intenzivni video-klipovi stvaraju stalne dopaminske udare u mozgu, što dovodi do toga da se deci svaki oblik duže aktivnosti – poput čitanja, učenja ili običnog razgovora – čini napornim, dosadnim i nezanimljivim. Iako "brainrot" nije medicinski termin, u savremenom jeziku koristi se za opis sadržaja koji ima negativan uticaj na mentalno zdravlje.
Vrtići prave sastanke gde su vaspitačice roditeljima ukazale da deca u grupi neprekidno ponavljaju pesme i imena iz ovih video-klipova, ne pokazuju interesovanje za uobičajene igre ili učenje, a pojedina deca imaju teškoće da se izraze ili koncentrišu. Zbog toga su apelovale da se deci ograniči vreme ispred ekrana i da se pažljivo prati kakvom su sadržaju izložena.
Lekari dodatno upozoravaju da deca koja su konstantno izložena ovakvom sadržaju mogu imati poteškoće u razvoju socijalnih veština, ali i u razlikovanju stvarnog od izmišljenog, što u kasnijem uzrastu može dovesti do ozbiljnijih problema. Podaci pokazuju da deca uzrasta od 8 do 10 godina u proseku provode šest sati dnevno ispred ekrana, dok deca uzrasta od 11 do 14 godina i do devet sati dnevno, što dodatno pojačava zabrinutost.
Iako su ovakvi trendovi često kratkog daha, stručnjaci i vaspitači pozivaju na oprez, ističući važnost toga da roditelji prepoznaju štetne obrasce ponašanja i pravovremeno reaguju kako bi zaštitili razvoj i mentalno zdravlje svoje dece.
