Između Srbije i Hrvatske nikla nova "država": Nema stanovnike, ali ima ustav, vladu i ministre - hiljade ljudi već želi njeno državljanstvo
Na obali Dunava, između Hrvatske i Srbije, postoji komad zemlje koji na mapama izgleda kao administrativna greška. Ne pripada jasno ni jednoj državi, nema stanovnike, ali ima ime, zastavu, pasoše i predsednika.
Verdis se nalazi na zapadnoj obali Dunava, ali izvan granica koje Hrvatska sama priznaje, dok Srbija granicu vidi sredinom reke. Upravo ta razlika stvorila je "ničiju zemlju", prostor na kojem je 2019. godine proglašena nova država.
Imao 14 godina kada je postao predsednik
Ideja o Verdisu nije nastala u političkom kabinetu, već u tinejdžerskoj sobi u Australiji. Danijel Džekson imao je svega 14 godina kada je sa prijateljima odlučio da pronađe nepolaganu teritoriju i vidi da li od nje može da napravi državu. Dok su njegovi vršnjaci provodili vreme na društvenim mrežama, on je proučavao karte Balkana i međunarodno pravo.
Danas, sa 20 godina, Džekson nosi titulu predsednika države koja ne postoji ni na jednoj zvaničnoj mapi sveta.
Predsednik živi u egzilu, država bez stanovnika
Umesto predsedničke palate, Džekson živi u Doveru, u Velikoj Britaniji, u kući iza bingo hale. Hrvatska mu je izrekla doživotnu zabranu ulaska nakon pokušaja da se 2023. godine trajno nastani na teritoriji Verdisa zajedno sa drugim "građanima".
Verdis, iako veći od Vatikana, nikada nije imao stalne stanovnike. Aktivisti su kampovali, radili merenja, dovodili arboriste i postavljali zastavu, ali svaki pokušaj trajnog boravka završavao se intervencijom hrvatske policije.
Država "ne postoji", ali se nadzire kamerama
Zvanični stav Hrvatske je da Verdis nije deo njene teritorije. Ipak, upravo hrvatske vlasti patroliraju tim područjem, postavile su kamere duž obale i reaguje se čim se čamac zadrži nekoliko minuta u blizini.
Srbija, sa druge strane, nema problem sa prisustvom Verdisa, ali se ne izjašnjava o njegovom suverenitetu. Tako Verdis ostaje u pravnom vakuumu – nepostojeći, ali nadziran.
Pasoši koji ne važe, ali se koriste
Verdis ima ustav, vladu, ministre i pasoše. Iako ti dokumenti nemaju međunarodnu pravnu snagu, interesovanje za državljanstvo je ogromno. Više od 15.000 ljudi širom sveta prijavilo se za državljanstvo, a oko 400 ih je prihvaćeno.
Pasoši ne važe na granicama, ali predsednik tvrdi da ih je bez problema koristio kao identifikaciju u britanskim pabovima.
Kako se finansira država bez teritorije?
Svi članovi Vlade rade volonterski, ali država ipak ima troškove - od sajta i dokumenata do putovanja ministara. Novac se prikuplja kroz donacije, prodaju suvenira, programe "državljanstva uz investiciju", ali i kriptovalute. Samo u jednom mesecu prikupljeno je više od 37.000 dolara!
Džekson se izdržava kao frilenser, razvijajući video-igre za platformu Roblox, a gotovo sav višak vremena ulaže u promociju Verdisa.
Osnivač inspirisan Liberlandom, ali sa drugačijom idejom
Verdis je delimično inspirisan Liberlandom, mikronacijom proglašenom severnije uz Dunav, ali se ideološki distancirao od ideje poreskog raja. Fokus je, barem na papiru, na ekologiji, humanitarnom radu i neutralnosti.
Članovi vlade učestvovali su u humanitarnim misijama, uključujući pomoć Ukrajini, a Verdis sebe vidi kao budući centar za nevladine organizacije.
San o povratku na Dunav i Evroviziji
Džekson veruje da je povratak na teritoriju Verdisa samo pitanje vremena, posebno ako se političke okolnosti u regionu promene. Kaže da bi priznanje države doživeo kao ličnu pobedu, ali i da bi se tada povukao sa mesta predsednika.
Dok Evropska unija deluje kao dalek cilj, jedan san ne krije, Verdis bi jednog dana želeo da se pojavi na Evroviziji. Jer, kako kaže njegov predsednik, svet je "previše dosadan ako niko ne pokuša nešto ludo".
Izvor: Srbija Danas/Mondo/Tamara Birešić