scattered clouds
24°C
22.05.2024.
Beograd
eur
117.1138
usd
107.8893
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

ANTE PAVELIĆ ''NAUČNO'' REHABILITOVAN U HRVATSKOJ: U Zadru odbranjen prvi doktorat o njemu!

22.09.2016. 17:40
Piše:
Srbija Danas/Nedeljnik
Ustaški poglavnik Ante Pavelić
Ustaški poglavnik Ante Pavelić / Izvor: Profimedia

U izbornoj senci u Hrvatskoj, ''ispod žita'' se provukao i jedan doktorat o ustaškom poglavaru Anti Paveliću.

Dok se u Hrvatskoj naširoko polemisalo o posledicama proteklih izbora, sastavljanju nove Vlade i povlačenju Zorana Milanovića, na marginama javnog mnjenja ostala je vest da je u Zadru odbranjen doktorski rad iz istorije sa naslovom "Djelovanje Ante Pavelića od 1945. do 1953. godine".

NOVE STRATEGIJE PROTIV IZBEGLICA: Hrvatska postavlja žicu na granici sa BiH i Srbijom?!

Autor ovog "originalnog doprinosa historiografiji", kako je naveo Dragan Markovina u tekstu objavljenom na portalu Telegram.hr, je "stanoviti Ante Delić, čiji je rad priveden kraju pod mentorstvom Zlatka Begonje iz Zavoda za povijesne znanosti HAZU-a u Zadru, i uz suglasnost ostale dvojice članova povjerenstva, Marija Jareba sa Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu i Ante Bralića, s Odjela za povijest zadarskog sveučilišta".

Kako piše ovaj autor, izveštaj mentora Begonje na sednici Stručnog veća humanističkih nauka Univerziteta u Zadru, prihvaćen je sa samo 10 glasova protiv i 15 uzdržanih, dok je 51 s odobravanjem prihvatilo doktorat.

Navodno, uz verovatnu alegorijsku dozu, navodi se da je "čitav Rektorat sveučilišta došao i na samu obranu doktorata, kako bi izravno svjedočili obrani prvog doktorata o Paveliću".

Markovina je u svojim utiscima bio prilično oštar prema mentoru Begonji, i navodi da ovaj "pored toga što ima problema s moralom, evidentno ima problema i s inteligencijom".

"Počećemo s moralom. Naime, istoriografija je zabieležila malo takvih monstruoznih rečenica poput Begonjine koji je kompletnu zločinačku stvarnost NDH, potpuno obeleženu rasnim zakonima i koncentracionim logorima smrti, podveo pod Pavelićevo insistiranje na vlastitim političkim ciljevima, čije je ostvarivanje bilo uslovljeno različitim političkim okolnostima, koje su zahtevale upotrebu njima prilagođenih sredstava.

Spomenik ustaškim vojnicima u Blajburgu
Spomenik ustaškim vojnicima u Blajburgu / Izvor: Profimedia

Iako iz ove rečenice cinizam vrišti na sve strane, iz nje je, barem posredno, evidentno kako Begonja jako dobro zna o kakvoj se politici radilo, ali to svesno prećutkuje. Drugi problem s Begonjinim moralom odnosi se na činjenicu kako se nakon 1945. Pavelić ne može posmatrati ni u jednom drugom svjetlu, a ponajmanje u formi nekakvog principijelnog opozicionog političara, do u svetlu ratnog zločinca.

No Begonja nas tvrdoglavim insistiranjem na glorifikaciji jednog 'potkapacitiranog kvislinga', dovodi do vlastitih problema s inteligencijom. Tako Pavelić više nije izdajnik, saradnik nacističkih okupatora, ratni zločinac s hipotekom nekoliko koncentracionih logora i genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima, nego aktivni učesnik Hladnog rata, u večnoj borbi protiv komunizma."

Nakon morala, došlo se i do inteligencije.

"Kako ovakva logika čoveka može naneti isključivo na ispisivanje sve nelogičnijih rečenica, posvađanih sa zdravom pameću, ne treba da nas čudi njegova tvrdnja kako su tu grupaciju ljudi komunističke vlasti nazivale 'terorističkom ustaškom emigracijom'. Nije, naime, bilo potrebe da ih komunističke vlasti specijalno tako zovu, obzirom da su se sami tako titulirali, ali i s obzirom da je naprosto bila reč o jasnoj činjenici.

Kako, naime, nazivati poglavnika ustaške države i njegove saradnike, koji su iz inostranstva planirali terorističkim napadima da sruše Jugoslaviju, osim kao terorističku ustašku emigraciju?"

UZALUD SE NADAŠ: Kolinda se oglasila povodom REFERENDUMA U RS

Markovina je za kraj zaključio - Tragika celog slučaja na koncu leži na posve besmislenom nastojanju da se apsolutni vladar jednog od najsurovijih nacističkih režima u Evropi posmatra kao nekakav borac protiv totalitarizma, što je u pristojnom svetu nezamislivo, a u Hrvatskoj postaje poželjno i pogoduje stanovitoj društvenoj afirmaciji koju dolazak čitavog rektorata na odbranu jasno legitimiše.