Evropa ostavljena na milost i nemilost - "Papirni tigar" je gotov, Tramp je spremio detonaciju
Razmatraju se pravna ograničenja po pitanju izlaska SAD iz NATO, uz napomenu da je scenario izlaska veoma komplikovan i da bi izazvao ustavni sukob između Kongresa i predsednika.Tramp je u intervjuu za britanski "Telegraf" izjavio da NATO više nije ono što je bio, nazivajući ga "papirnim tigrom".
Donald Tramp ponovo je bacio "bombu" koja je zatresla temelje svetske bezbednosti. Dok Brisel drhti, a lideri EU grozničavo zasedaju, glavno pitanje glasi: da li je ovo uvod u najveći geopolitički potres 21. veka ili samo još jedan maestralan politički blef?
- NATO više ne liči ni na šta što je nekada bio. Nikada nisam naročito verovao NATO savezu. Oduvek sam znao da je to papirni tigar, a i Vladimir Putin to zna - rekao je Tramp u intervjuu za britanski list "Telegraf" i ponovo uzburkao Evropu.
Tramp je ponovio svoj stavi novinskoj agenciji Rojters da "apsolutno" razmatra povlačenje SAD iz NATO.
Šta je NATO
NATO savez, ili Severnoatlantska alijansa, širio se tokom godina od osnivanja 1949. godine, a sada ga čine 32 zemlje.
Prema pravilima NATO, organizacija je osnovana na tri principa:
- Odvraćanje zbog sovjetskog ekspanzionizma
- Zabrana oživljavanja nacionalističkog militarizma u Evropi kroz snažno severnoameričko prisustvo na kontinentu
- Podsticanje evropske političke integracije
- Nakon Drugog svetskog rata, usledila je trka između saveznika u zapadnoj Evropi i Sovjetskog Saveza oko uspostavljanja uticaja nad drugim zemljama na kontinentu usred izbora i pučeva u centralnoj Evropi.
Povećano američko interesovanje za strane intervencije, posebno u Evropi, dovelo je do toga da SAD, Belgija, Kanada, Danska, Francuska, Island, Italija, Luksemburg, Holandija, Norveška, Portugal i Ujedinjeno Kraljevstvo potpišu Vašingtonski ugovor, ili Severnoatlantski ugovor, u aprilu 1949. godine. Ugovor, koji i danas čini osnovu NATO, sastoji se od 14 članova.
-Strane se slažu da će se oružani napad na jednu ili više njih u Evropi ili Severnoj Americi smatrati napadom na sve njih, navodi se u famoznom Članu 5.
Kada su se SAD pridružile NATO savezu
SAD su ostale ključna članica NATO od njegovog osnivanja. U obraćanju nakon formiranja Sporazuma u aprilu 1949. godine, tadašnji predsednik Amerike Hari Truman je rekao: "U ovom paktu, nadamo se da ćemo stvoriti štit protiv agresije i straha od agresije. Nacije predstavljene ovde povezane su dugogodišnjim vezama. Povezuje nas zajedničko nasleđe demokratije, individualnih sloboda i vladavine prava. To su veze mirnog načina života. Ovim paktom, mi im samo dajemo formalno priznanje."
Može li Tramp legalno da napusti NATO
Zakon o nacionalnoj odbrani iz 2024. godine imao je za cilj da čvrsto pravno zaustavi svaki budući pokušaj izlaska Sjedinjenih Država iz NATO, tako što bi predsedniku zabranio da to učini bez dvotrećinske većine u Senatu ili akta Kongresa, kaže Ilarija Di Đoja, profesorka na Univerzitetu u Birmingemu.
Ona, međutim, ističe da postoji više načina na koje bi Tramp mogao da pronađe zaobilazno rešenje, ukoliko ozbiljno želi da povuče SAD iz saveza.
- Tramp bi mogao da pokuša da zaobiđe zakonska ograničenja Kongresa pozivajući se na predsednička ovlašćenja nad spoljnom politikom, pristup koji je već ranije iznosio kako bi zaobišao kongresna ograničenja u pogledu povlačenja iz sporazuma. Rezultat bi bio ustavni sukob između izvršne vlasti i Kongresa, sa sudovima kao verovatnim arbitrom - objašnjava ona.
Tramp, primera radi, može da predstavi povlačenje iz NATO saveza kao neophodno za nacionalnu odbranu, pozivajući se na široka ovlašćenja vrhovnog komandanta.
Kertis Bredli, istaknuti profesor prava na Univerzitetu u Čikagu ističe da postoje presedani, poput povlačenje nekadašnjeg predsednika SAD Džimija Kartera iz Sporazuma o međusobnoj odbrani sa Tajvanom 1978. godine. Ali, ako bi Tramp povukao SAD iz NATO, to bi bilo daleko od lakog i moglo bi doći do pravnih posledica.
Uprkos tome što Tramp ima opcije, pravni ugao je, u najboljem slučaju - nejasan, slažu se stručnjaci.
- Sama ideja o izlasku SAD narušava poverenje, koheziju i kredibilitet kolektivne odbrane. Trampovo konstantno preispitivanje Alijanse slabi odvraćanje, potresa evropsko bezbednosno planiranje i ohrabruje protivnike - kaže Đoja.
Tramp i NATO: Šta se krije iza pregovaračke taktike Amerike
Imajući u vidu Trampove ranije izjave, ali i postupke otkako se vratio u v, moguće je da koristi sledeće taktike:
- Blef i "umetnost dogovora": Mnogi analitičari tvrde da su strahovi o izlasku SAD iz Alijanse preuveličani i da Tramp ne želi stvarno da je ugasi. Njegove javne pretnje su zapravo deo opasne pregovaračke igre moći, u stilu njegove knjige "Umetnost dogovora". Cilj je pritiskanje saveznika kako bi ih naterao da plaćaju mnogo više za sopstvenu odbranu. Pored novca, Tramp želi da evropske zemlje hitno popune svoja vojna skladišta koja su ispražnjena slanjem pomoći Ukrajini. Kako objašnjavaju stručnjaci, on u pregovore ulazi "pucajući iz svih oružja" i traži 150 odsto onoga što želi, kako bi na kraju dobio barem 51 odsto i izašao kao pobednik
- Strategija "uspavani NATO": Umesto zvaničnog povlačenja, neki centri bliski Trampu (poput Heritage Foundation) predlažu strategiju "prebacivanja tereta". Prema ovom planu, Alijansa se ne bi ugasila, ali bi NATO postao "uspavan", bez daljeg širenja. Glavni teret patroliranja i odbrane pao bi isključivo na leđa Evropljana, dok bi SAD delovale samo kao podrška "sa distance"
Plan B
Treba imati na umu da, u slučaju da Tramp ne uspe formalno da "pocepa" ugovor sa NATO savezom, može jednostavno da smanji broj američkih vojnika u Evropi ili da odluči da ignoriše Član 5 o međusobnoj odbrani, čime bi potpuno obesmislio svrhu Alijanse.
Ranije ove godine je čak izjavio da bi "ohrabrio Ruse da rade šta god žele" državama koje ne plaćaju svoje obaveze unutar saveza.
Naposletku, iako bi naglo napuštanje NATO od strane Vašingtona bilo potpuno katastrofalno, najverovatnije se radi o Trampovoj ekstremnoj, ali proračunatoj taktici.