OSTALO VAM JE JOŠ MALO VREMENA: Do kraja januara OBAVEZNO uradite ovo sa svojim ružama - Na proleće ima da cvetaju kao lude
Ovaj kratak zimski zahvat zahteva minimalan trud, ali donosi višestruku korist.
Iako se januar u baštama često doživljava kao period zatišja, upravo je to mesec u kojem se postavljaju temelji za zdravlje ruža u predstojećoj sezoni.
Hladno i vlažno vreme, praćeno čestim padavinama, stvara povoljne uslove za razvoj gljivičnih oboljenja koja mogu ozbiljno ugroziti biljku i umanjiti njenu sposobnost da u proleće obilno procveta.
Tokom zimskih meseci, opalo lišće koje ostaje oko podnožja ruža zadržava vlagu i postaje idealno sklonište za gljivične spore. One u takvom okruženju mogu opstati mesecima, a sa prvim porastom temperature lako se šire na stabljike i nove listove. Kiša dodatno ubrzava taj proces, jer kapljice vode prenose patogene sa zemlje direktno na biljku.
Stručnjaci ističu da je prevencija u ovom periodu daleko efikasnija od naknadnog lečenja. Umesto pribegavanja hemijskim sredstvima, ključ zaštite nalazi se u jednostavnom, ali temeljnom čišćenju prostora oko ruža. Uklanjanjem opalog, vlažnog i već načetog lišća eliminiše se glavni izvor zaraze, pre nego što se ona uopšte pojavi.
Prilikom čišćenja preporučuje se upotreba rukavica, kao i pažnja prilikom rukovanja alatom. Nakon završetka posla, ruke i korišćeni pribor treba oprati i dezinfikovati, kako bi se sprečilo eventualno širenje bolesti na druge biljke u bašti.
Važno je i pravilno zbrinjavanje prikupljenog lišća. Ono ne bi trebalo da završi u kompostu, jer temperature u kućnim komposterima nisu dovoljne da unište gljivične spore. Najbezbednije rešenje je odlaganje u kućni otpad ili spaljivanje, ukoliko je to dozvoljeno lokalnim propisima.
Ruže koje proleće dočekaju oslobođene potencijalnih izvora bolesti razvijaju se snažnije, otpornije su na štetočine i nagrađuju negu bogatim, krupnim cvetovima kada sezona rasta započne.