Prof. dr UPOZORAVA: Ovo većina ljudi radi pogrešno, a tiče se zdravlja stomaka - REAGUJTE NA VREME
Radeći na predavanju iz fiziologije digestivnog trakta, našeg najvećeg imunološkog organa, organa sa najvećom površinom kontakta sa spoljašnjim svetom i jednim od najkompleksnijih neuroendokrinih sistema, sreo sam se sa brojnim mitovima i pogrešnim verovanjima.
Očito da zbrka ne vlada samo među pacijentima, već i među studentima, sportistima i lekarima koji se ne bave gastroenterologijom, pa sam odlučio da napravim pregled najrasprostranjenijih mitova, i da pokušam da dam jasno naučno objašnjenje i punu referencu.
Mit 1: „Gluten je loš za sve.”
Istina: Gluten predstavlja problem samo kod osoba sa celijakijom (oko 1 odsto) i kod manjeg broja sa necelijakijskom preosetljivošću, odnosno intolerancijom na gluten. Kod većine ljudi gluten je potpuno bezopasan. Pa zašto onda postoji pomama protiv glutena, iako većini ljudi ne smeta? Oko 30–40 odsto populacije ima nadutost, gasove, umor, promene stolice, osećaj „težine”. Ljudi prirodno traže krivca. Gluten postane „laka meta” jer zvuči medicinski, teško se razume, uključen je u pažljiv proces varenja i često se pomeša sa celijakijom. Ne treba izostaviti influensere i marketing. Jasan algoritam kaže da ako pacijent ima pozitivnu porodičnu anamnezu celijakije, neobjašnjivu sideropenijsku anemiju, hroničnu dijareju, gubitak telesne mase i dermatitis herpetiformis, treba da se pomisli na probleme sa glutenom. (1)
Kao i uvek, sve zavisi od edukacije i od toga da li imate dobrog doktora, a ponekad nije loše ni pogledati reakciju italijanskih konobara kada im gosti zatraže gluten free pastu.
Ceo tekst pročitajte na tosamja.media