Razvalili ste se od hrane i pića sinoć za doček? Nutricionista otkiva jednostavne trikove za brzi reset organizma
Pratite ove praktične savete i vaš organizam će brže nego inače doživati reset.
Tokom novogodišnjih i božićnih praznika većina ljudi unosi znatno više hrane nego što je organizmu potrebno, a posledice se često osete već nakon nekoliko dana. Osećaj težine, tromost, pad energije i problemi sa varenjem samo su deo simptoma koji prate praznično prejedanje, prenosi Blic Žena.
Nakon dočeka Nove godine, prvih slava u januaru, Božića i Srpske nove godine, trpeze su bogate, a organizam izložen naglim promenama u ishrani. Nutricionisti upozoravaju da je upravo ovaj period jedan od najrizičnijih za zdravlje srca, jetre i digestivnog sistema.
- Najvažnije je da imamo tri obroka i dve užine, da se uobročimo i jedemo na svaka četiri sata. Takođe, potrebno je da prestanemo sa noćnim obrocima kako bi se organizam odmorio od velikih količina hrane - objašnjava nutricionista Milka Raičević za Blic Ženu.
Ona ističe da je unos tečnosti ključan u danima posle praznika.
- Treba unositi što više tečnosti, pre svega vode, ali i vode sa limunom, đumbirom ili cimetom, kao i čajeve poput zelenog čaja koji može da ubrza metabolizam. Ishrana treba da bude bogata vlaknima koja vezuju toksine i pomažu njihovo izbacivanje iz organizma - navodi Raičević.
Namirnice bogate vlaknima koje se posebno preporučuju su sočivo, ječam, ovas, jabuke, pomorandže, laneno seme, pasulj, krastavci, šargarepa, borovnice i celer.
- Najbolje je jesti sirovo ili blago termički obrađeno povrće, poput grilovanog. Poslednji obrok bi trebalo da bude oko 22 sata, kako bi organi za varenje imali barem 12 sati odmora. Preporučujem i zimnicu koja je spremljena za ovu sezonu - dodaje nutricionista.
Prema njenim rečima, nakon praznika je važno izbaciti iz ishrane belo brašno, zameniti ga integralnim, kao i smanjiti unos prostih šećera koji su se tokom prazničnih dana unosili u velikim količinama.
- Problem nisu samo velike količine hrane i visokokalorični obroci, već i namirnice bogate nitritima, nitratima, konzervansima i veštačkim bojama - upozorava Raičević iz udruženja "Svi na vagu".
Posledice prazničnog prejedanja mogu da budu ozbiljne. Osim osećaja težine i tromosti, javljaju se i problemi sa želucem, pad imuniteta, opterećenje žučne kese i jetre, kao i povećanje holesterola i triglicerida.
- Neki moji pacijenti se tokom praznika ugoje od tri do sedam kilograma", otkriva nutricionista i ističe da je poseban problem nagli prelazak sa posta na obilnu i masnu hranu. Posle Božićnog posta trebalo je postepeno vraćati masniju hranu u ishranu. Nagli prelazak na obilne obroke predstavlja veliki šok za organizam, a posledice se nekad ne vide odmah, već tek posle mesec ili čak tri - objašnjava Raičević.
Nutricionistkinja savetuje i umerenu fizičku aktivnost, dovoljno sna, najmanje šest sati spavanja, kao i tuširanje naizmenično toplom i hladnom vodom, što može doprineti jačanju cirkulacije i imuniteta, ukoliko zdravstveno stanje to dozvoljava.
Kao praktičan trik za kontrolu gladi, preporučuje se priprema malih obroka od povrća.
- Kada se javi jaka želja za hranom, mogu pomoći bombice od rendane cvekle koje se drže u frižideru. Dovoljno je pojesti jednu ili dve da se kriza smiri - navodi Raičević.
Posle praznika česti su i napetost, slabija koncentracija i umor, a u tim situacijama, kako kaže, mogu pomoći eterična ulja poput limuna, lavande ili cimeta.
Izvor: Žena.rs