Skuplje grejanje ove zime: Struja, drva ili pelet - evo šta će vas najviše koštati
Dok se grejna sezona približava, domaćinstva širom Srbije suočavaju se sa novim računima i kalkulacijama.
Cene energenata rastu, a promene u tarifama struje dodatno komplikuju situaciju onima koji se greju na električnu energiju.
Centralno grejanje
U Beogradu je JKP "Beogradske elektrane" zatražilo poskupljenje od oko 6,4 odsto, što znači da će troškovi grejanja za stanove porasti od oktobra. Zvanične brojke u dinarima variraju zavisno od kvadrature, ali je jasno da će građani plaćati više.
U Kruševcu je cena grejanja već povećana za 9,4 odsto dok su u Leskovcu računi skočili za oko 9 odsto. U Kragujevcu je JKP "Energetika" zatražilo korekciju cena, dok u pojedinim manjim gradovima, poput Majdanpeka, promene zasad nisu najavljene.
Grejanje na struju
Za domaćinstva koja se greju na struju, predstojeća sezona donosi najveće izazove. Od 1. oktobra 2025. poskupljuju cene prenosa i distribucije električne energije – prenos za oko 10 odsto, distribucija za 16 odsto.
Pored toga, granica za ulazak u "crvenu zonu" potrošnje spušta se sa 1.600 na 1.200 kWh mesečno. To znači da će znatno više domaćinstava deo svoje potrošnje plaćati po najvišoj tarifi.
Drva, pelet i ugalj
Uprkos poskupljenjima, ogrevno drvo ostaje najjeftiniji energent.
Na stovarištima širom Srbije cene se kreću od 7.500 do 10.500 dinara po kubnom metru, zavisno od vrste drveta i lokacije. Građani obično potroše između 5 i 10 kubika po sezoni, što čini ovaj energent i dalje najisplativijim.
Cena peleta je viša – trenutno se kreće između 32.000 i 37.000 dinara po toni. Prosečnom domaćinstvu potrebno je 3 do 7 tona, što znači da račun može premašiti i 100.000 dinara za sezonu.
Ugalj je i dalje u upotrebi u mnogim domaćinstvima. Cene variraju, ali su značajno veće nego kod drva – a potrebne količine za sezonu često dostižu i nekoliko tona, što izdvaja ugalj među skuplje opcije.
Bez obzira na izbor energenta, jasno je da građane Srbije očekuje skuplja zima.
Centralno grejanje poskupljuje u svim većim gradovima, električna energija ulazi u novu strukturu obračuna koja će pogoditi one sa većom potrošnjom, a i ogrev beleži rast cena.
Najisplativije rešenje i dalje ostaje drvo, ali to važi za domaćinstva koja imaju peći i uslove za skladištenje ogreva. Za one koji zavise od centralnog sistema ili struje, prostora za uštedu gotovo da nema.
Izvor: Srbija Danas/Telegraf