Toplotni talas u punoj snazi, ali iza horizonta sprema se nešto sasvim drugo: RHMZ upozorava, počinje večeras i uslediće nagli preokret koji bi mogao da pogodi ceo region
Toplotni talas kulminira, a onda - nagla promena.
Vazduh postaje sve teži, a asfalt puca pod nogama - Srbija ulazi u najopasniji period leta do sada! Meteorolozi su upravo objavili najnovije upozorenje, a ono što nas čeka narednih dana nikako nije bezazleno, već od ponedeljka sledi nagli preokret koji bi mogao da pogodi ceo region.
Nakon nekoliko dana prijatnijeg vremena, leto pokazuje zube - Srbija ulazi u novi toplotni talas, koji će kulminirati sredinom naredne sedmice, posebno u južnim i istočnim krajevima zemlje.
Danas sunčano i sve toplije
Prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda, danas nas očekuje pretežno sunčano i toplije vreme, uz maksimalnu temperaturu od 30 do 33 stepena.
Tokom popodneva na istoku Srbije, uz lokalni razvoj oblačnosti, ponegde se može očekivati kratkotrajna kiša, dok će u drugom delu noći ka nedelji u Vojvodini i Podrinju biti lokalnih pljuskova praćenih grmljavinom.
Od ponedeljka ponovo pakao
RHMZ upozorava da nas od ponedeljka do petka očekuje novi toplotni talas, najizraženiji na jugu i istoku Srbije, gde će temperature ići i do 40 stepeni.
U Vojvodini i zapadnim krajevima Srbije u utorak i sredu očekuje se manji pad temperature, ali će i dalje biti vruće, sa vrednostima od 32 do 35 stepeni.
Kada stiže osveženje?
Prema prognozama meteorologa, pravo osveženje sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom očekuje se tek od narednog vikenda.
Do tada, savetuje se oprez, izbegavanje boravka na suncu u najtoplijem delu dana i unos veće količine tečnosti.
Da li Srbiju do kraja leta očekuje veće nevreme i pojava superćelijske oluje poput one iz 2023. godine, pročitajte u našoj odvojenoj vesti klikom OVDE.
I dok nas sledeće sedmice očekuje novi toplotni talas sa temperaturama i do 40 stepeni, stručnjaci upozoravaju da ovakvo vreme dodatno pogoršava već ozbiljnu sušu u Srbiji jer kiše nije bilo dovoljno da nahrane iscrpljeno zemljište i ugrožene rečne tokove - posebno su na udaru male reke poput Kolubare, Jadra, Toplice i gornjih tokova Zapadne i Južne Morave koje su na ivici isušivanja, a iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda poručuju da bi pravo osveženje moglo da stigne tek krajem meseca, ali da ni tada nećemo dobiti padavine koje bi mogle značajno da poprave hidrološku sliku ako ne dobijemo jesenju kišu od barem 100 do 200 litara po kvadratu.
Reke presušuju, najgore tek dolazi ukoliko ne bude veće kiše
Hidrološka situacija u Srbiji je izuzetno loša, a posebno su ugrožene male reke kao što su Kolubara, Jadar, Toplica, kao i gornji tokovi Zapadne i Južne Morave. Hidrolog Jelena Jerinić za RTS upozorava da se stanje pogoršava iz dana u dan, a da bi se situacija normalizovala, potrebno je između 100 i 200 litara kiše po kvadratnom metru – i to ne bilo kakve, već jesenje, ravnomerne i upijajuće padavine.
- Nama je potrebna kiša koja natapa - da se prvo popuni zemljišni rezervoar, a tek onda da se stabilizuju reke - upozorava Jerinićeva i dodaje da najavljene padavine nisu dovoljne da zaustave sušu.
Sušni period se nastavlja, a popis kritičnih reka raste
Uprkos najavama o mogućim pljuskovima u narednim danima, duži sušni period se nastavlja, pa se očekuje da će se spisak reka sa kritičnim protokom širiti iz dana u dan. Visoke temperature dodatno pogoršavaju stanje, posebno na manjim vodotokovima koji su već sada na minimumu ili potpuno isušeni.
Jedina dobra vest: Dunav, Sava i Tisa konačno rastu
Ipak, ima i malo olakšanja - prema rečima stručnjaka, zahvaljujući obilnim padavinama koje su pale na Alpima i uzvodnim delovima sliva, Dunav, Sava i Tisa beleže rast, i od pre par dana su plovne celim svojim tokom.
To je retka pozitivna vest u trenutnoj sušnoj situaciji, ali stručnjaci upozoravaju da ne sme da nas zavara. Opšte hidrološko stanje ostaje vrlo nepovoljno.
Hidrološko upozorenje RHMZ
Na Savi kod Sremske Mitrovice i Šapca vodostaji će se narednih dana kretati oko i nešto ispod niskih plovidbenih nivoa.
Na Kolubari sa pritokama, na Jadru, na Mlavi, kao i na gornjim tokovima Zapadne i Južne Morave sa pritokama proticaji su se približili minimalnim srednje mesečnim vrednostima 95%-ne obezbeđenosti (biološkom minimumu).