Ako imate OVE simptome glavobolje, vaše dete ih može naslediti – neurolog u ‘Konzilijumu’ UPOZORAVA na genetiku, migrene koje liče na moždani udar i trenutke kada stanje postaje opasno po život
U najnovijem izdanju podkasta Konzilijum neurolog je detaljno govorio o tome kako razlikovati „obične“ od opasnih glavobolja - i zašto, kod određenih oblika migrene, naslednost nije samo reč, već realna mogućnost.
Dr Jelena Perović je neurolog sa dugogodišnjim iskustvom u dijagnostici i lečenju neuroloških poremećaja, posebno migreni i drugih tipova glavobolja. U najnovijem izdanju podkasta Konzilijum detaljno je govorila o tome kako razlikovati „obične“ od opasnih glavobolja - i zašto, kod određenih oblika migrene, naslednost nije samo reč, već realna mogućnost.
Kada je glavobolja alarm? Razlika između bezazlenih i opasnih
Na prvi pogled, glavobolja može delovati kao svakodnevna neprijatnost. Ali, prema Perović, postoje oblici migrene koji mogu biti ozbiljni i čiji simptom može ukazivati na stanje koje ne treba ignorisati.
Migrene se dele na dve osnovne grupe:
Migrena bez aure
– Jednosmerna, pulsirajuća bol koja može trajati od 4 do 72 sata
– Intenzitet može da varira; može se pojaviti mučnina, svetlobna ili zvučna osetljivost
– U tipičnim slučajevima nema predznaka - bol počinje spontano
Migrena sa aurom
– Ima iste glavne karakteristike kao migrena bez aure, ali praćena je predznakom (aurom)
– Taj predznak se manifestuje:
• cik-cak svetleće linije u jednom delu vidnog polja (gubitak vida na toj strani)
• trnjenja u ruci, nozi, licu
• problemi sa govorom
• slabost ekstremiteta - moguće kao da je pacijent imao moždani udar
– Te pojave (slabost, trnjenje, govorne smetnje) obično traju oko pola sata, a onda sledi glavobolja
Posebno je značajno što je hemiplegična migrena, oblik migrene sa aurom koji se manifestuje slabostima ekstremiteta, jasno nasledna - ako jedan roditelj ima takvu migrenu, dete ima visoku verovatnoću da je naslediti.
Perović napominje da, dok druge vrste glavobolja i migrena mogu imati genetsku predispoziciju (nasleđenu od roditelja), to ne znači da će se kod svakog naslediti ili manifestovati - ali često se, nažalost, zaista prenesu.
Nasleđivanje i rizik - šta zna medicina?
Hemiplegična migrena je klasičan primer migrene čija je naslednost dobro dokumentovana: deca su već predisponirana ako roditelj ima ovu vrstu.
Kod ostalih migrena i glavobolja - genetska predispozicija može postojati, ali manifestacija zavisi od niza faktora: okruženja, stresa, ishrane, okidača (svetlo, zvuk, mirisi).
Dakle: naslednost je važan element, ali nije sudbina - ne mora se obavezno ispoljiti kod svakog nosioca gena.
Šta učiniti ako prepoznate ovakve simptome?
Ne ignorišite „predznake“ kao što su bljeskovi u vidnom polju, trnjenje ili slabost - to nisu obične migrene, to mogu biti ozbiljni signali.
Obratite se neurologu što pre, osobito ako simptomi traju ili se ponavljaju.
Vodite dnevnik glavobolja — beležite trajanje, učestalost, okidače (hrana, stres, san, svetlo), tegobe koje prate (mučnina, svetlo, zvuk).
Razgovarajte sa porodicom o istoriji bolesti - ako postoji slučaj hemiplegične migrene kod roditelja, to je informacija značajna za preventivu i praćenje.
Glavobolja nije uvek samo bol u glavi - nekada je upozorenje tela. Migrena sa aurom, a posebno hemiplegična migrena, može nositi ozbiljnije simptome koje nikako ne treba zanemariti. Naslednost igra važnu ulogu, ali ne piše sudbinu - ključno je prepoznati znake i reagovati na vreme.
O podkastu Konzilijum
„Konzilijum“ je novi podkast u kojem ugledni doktori govore o zdravlju na način koji svima može da bude razumljiv i koristan. Kroz otvorene razgovore sa stručnjacima, otkrivamo odgovore na pitanja koja se tiču svakodnevnog života i zdravlja. Naš cilj je da zajedno sa vama učimo kako da bolje brinemo o sebi i onima koje volimo. Sve epizode možete pogledati i poslušati na YouTube kanalu Srbija Danas.