Volite losos? Pravo je vreme da RAZBIJEMO MITOVE o ovom specijalitetu!
Lako je razumeti zašto je losos toliko popularan: kao osnovni deo mediteranske ishrane, bogat je hranljivim materijama, uključujući omega-3 masne kiseline (koje su dobre za srce, mozak i kožu), proteine i vitamin D.
Pet mitova o lososu
Uprkos popularnosti, stručnjaci za morske plodove kažu da i dalje postoji nekoliko uobičajenih zabluda o lososu koje jednostavno nisu tačne, a ovo je pet najčešćih:
1. Svež je bolji od zamrznutog
Kada kupujete lososa, prvo pitanje je da li da uzmete svežeg sa ribarnice ili zamrznutog iz prodavnice. Jason Hedlund, glavni kupac morskih plodova u Whole Foods Marketu, kaže da svež losos nije hranljiviji niti nužno ukusniji od zamrznutog.
Ako planirate da ga pojedete u roku od dva dana, svež je dobar izbor. Ali ako želite da ga imate pri ruci, a niste sigurni kada ćete ga spremati, bolje je uzeti zamrznut. Mnogi ne znaju da se losos zamrzava svega nekoliko sati nakon ulova, čime se zadržavaju sve hranljive materije i ukus.
Mark Lang, profesor marketinga hrane na Univerzitetu u Tampi, dodaje da je zamrznuti losos ponekad i „najsvežiji“ upravo zato što se odmah zamrzava. Ako želite da ga češće jedete zbog zdravstvenih prednosti, preporučuje se kupovina zamrznutog i odmrzavanje dan pre pripreme.
2. Uzgojeni losos nije dobar kao divlji
Stručnjaci kažu da uzgojeni losos često neopravdano ima lošu reputaciju. Mark LaMonaco iz Wegmansa ističe da bez odgovornog uzgoja ne bi bilo dovoljno lososa da zadovolji potražnju.
Doug Varanai iz Sproutsa dodaje da je uzgoj lososa podjednako važan kao i uzgoj piletine, govedine ili svinjetine, jer štiti divlje populacije od prekomernog izlova.
Lang objašnjava da loša reputacija potiče još iz 1970-ih, kada nije bilo dovoljno regulative i losos se uzgajao u lošim uslovima. Danas je situacija drugačija – inspektori kontrolišu ribnjake, a u slučaju nepravilnosti oduzimaju sertifikate. Stručnjaci dodaju da su hranljive vrednosti uzgojenog i divljeg lososa veoma slične, ali da divlji ima čvršću teksturu i jači ukus, dok je uzgojeni blaži, masniji i mekši.
3. Uzgojeni losos je pun antibiotika
Ako izbegavate uzgojenog lososa zbog antibiotika, stručnjaci kažu da nema razloga za brigu. U SAD-u, Kanadi, Norveškoj i drugim zemljama sa dobrom regulacijom antibiotici se retko koriste, a kada se koriste, to je pod strogim veterinarskim nadzorom.
Ipak, u zemljama sa slabijom kontrolom zabeležena je prekomerna upotreba antibiotika, što može biti opasno i za ljude i za životnu sredinu. Zato se preporučuje da birate losos sa sertifikatima poput ASC (Aquaculture Stewardship Council) ili BAP (Best Aquaculture Practices).
4. Losos ima mnogo žive
Losos ne sadrži puno žive i bezbedan je za redovnu konzumaciju. Varanai naglašava da zdravstvene koristi od lososa daleko prevazilaze bilo kakvu zabrinutost zbog žive.
Zbog kratkog životnog veka i niske pozicije u lancu ishrane, losos ne nakuplja velike količine žive. Riba koja živi duže i nalazi se više u lancu ishrane može imati više žive, ali životni ciklus lososa traje tri do pet godina, što nije dovoljno da bi se nakupio opasan nivo.
5. Boja lososa pokazuje koliko je svež
Boja jeste važna, ali intenzivna narandžasta ili crvena nijansa ne znači nužno i da je losos svež. Uzgojeni losos dobija boju iz dodatka astaksantina u ishrani. Taj dodatak se prirodno nalazi i u hrani divljeg lososa, a koristi se i kao suplement za ljude zbog antioksidativnih svojstava.
Prilikom kupovine svežeg lososa važno je obratiti pažnju na miris (treba da bude blag, ne riblji), teksturu (čvrsta, ne kašasta) i izgled (vlažan, bez suvih delova, mrlja ili sivih nijansi). Ako losos ima glavu, oči treba da budu bistre – mutne oči ukazuju da riba nije sveža.