KALKULATOR
Koliku penziju možete očekivati? Računica za 15, 20 i 40 godina staža iznenadila mnoge građane - razlika može da ide i preko 40.000 dinara
Dok pojedini jedva prelaze minimalac, mali broj građana prima penzije veće od 200.000 dinara. Računica otkriva koliko zapravo znače godine staža i visina plate tokom radnog veka.
Mnogi građani Srbije sve češće pokušavaju da izračunaju kolika bi mogla da im bude penzija nakon završetka radnog veka, posebno nakon poslednjeg povećanja penzija i novih podataka koje je objavio Fond PIO. Iako formula za obračun nije jednostavna, osnovno pravilo ostaje isto - što su veće zarade i duži radni staž, to su veća primanja u penziji.
Penzioni sistem u Srbiji zasniva se na godinama staža, visini prijavljenih plata i iznosu doprinosa koji su tokom rada uplaćivani za penzijsko i invalidsko osiguranje. Upravo zbog toga razlike među penzijama mogu biti ogromne - od najnižih zakonskih iznosa do penzija koje premašuju 230.000 dinara.
Kolike su trenutno minimalne penzije u Srbiji?
Nakon poslednjeg povećanja od 12,2 odsto, najniža penzija za poljoprivredne penzionere trenutno iznosi 24.443,91 dinar, dok korisnici iz kategorije zaposlenih i samostalnih delatnosti primaju najmanje 31.092,11 dinara.
Penzioneri u Srbiji koji od ovog meseca primaju uvećane penzije
Zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje Slovenije objavio je nove detalje o povećanju penzija i isplati godišnjeg dodatka za 2026. godinu, koji se odnose i na građane Srbije koji su pravo na penziju ostvarili u Sloveniji.
To znači da su poljoprivredni penzioneri nakon januarskog usklađivanja dobili povećanje od oko 2.658 dinara, dok su penzioneri iz kategorije zaposlenih i samostalaca dobili oko 3.381 dinar više nego ranije.
Koliko građana prima najveće penzije?
Prema najnovijim podacima Fonda PIO, penziju u Srbiji prima više od 1,65 miliona građana. Ipak, samo mali broj njih nalazi se u grupi sa najvišim primanjima.
Najveću penziju u Srbiji trenutno prima svega 72 penzionera, a maksimalni iznos dostiže čak 230.145 dinara mesečno.
Sa druge strane, statistika pokazuje da većina penzionera ima znatno niža primanja. Oko 59 odsto korisnika prima penziju do nivoa prosečne penzije u Srbiji, koja trenutno iznosi 56.847 dinara. Minimalnu penziju prima oko 14 procenata korisnika, dok veliki broj građana ima primanja koja su veoma blizu najnižeg zakonskog iznosa.
Kolika penzija može da se očekuje posle 15 godina rada?
U Srbiji je za odlazak u penziju potrebno najmanje 15 godina radnog staža. Međutim, oni koji su tokom tog perioda primali minimalnu zaradu ne mogu očekivati veliku penziju.
Prema okvirnim proračunima, osoba sa 15 godina staža i minimalnim primanjima imala bi obračunatu penziju od oko 10.700 dinara. Ipak, pošto je taj iznos niži od zakonskog minimuma, korisniku bi se isplaćivala najniža garantovana penzija od oko 31.092 dinara.
Slična situacija važi i za građane sa 20 godina radnog staža koji su tokom rada primali minimalac. Njihova obračunata penzija bila bi oko 14.300 dinara, ali bi i oni imali pravo na minimalnu zakonsku penziju.
Koliku penziju donosi 40 godina staža?
Situacija je potpuno drugačija kod građana sa punim radnim stažom od 40 godina. Kod njih visina penzije direktno zavisi od prosečne plate tokom radnog veka.
Građanin koji je tokom karijere imao prosečnu zaradu od oko 50.000 dinara mogao bi danas da očekuje penziju od približno 40.000 dinara.
Ukoliko je prosečna plata tokom rada bila oko 70.000 dinara, procenjena penzija iznosila bi nešto više od 56.000 dinara.
Za one koji su tokom većeg dela radnog veka imali platu od oko 90.000 dinara, očekivana penzija prema trenutnim parametrima mogla bi da dostigne i oko 72.000 dinara mesečno.
Kako se zapravo obračunava penzija?
Obračun penzije u Srbiji zasniva se na sistemu ličnih i opštih bodova. Tokom radnog veka svakom zaposlenom se obračunavaju bodovi u odnosu na visinu njegove plate i uplaćenih doprinosa.
Na kraju radnog veka ukupan broj bodova množi se sa vrednošću opšteg boda koju određuje država, čime se dobija konačan iznos penzije.
U praksi to znači da građani sa većim prijavljenim zaradama i dužim stažom mogu očekivati značajno veća primanja u starosti, dok oni sa kraćim stažom ili nižim platama uglavnom završavaju na minimalnim penzijama.
Zbog toga stručnjaci godinama upozoravaju da je redovna prijava na pun iznos plate i kontinuitet radnog staža jedan od najvažnijih faktora za sigurnija primanja nakon odlaska u penziju.
Srbija Danas/Nenad Đukić