Svi ovo radimo dok pržimo hranu, a nismo ni svesni koliko je OPASNO: Ovo ulje nikako ne smete da zagrevate
Znamo, ulja su skupa, svaka reklama nam kaže da je ovo "najzdravije", a navika je čudo. Ali, postoji jedna surova istina o tački dimljenja koju nam proizvođači retko napišu velikim slovima na etiketi.
Staviš tiganj na ringlu, sipaš ulje koje god imaš pri ruci, sačekaš da se zagreje i baciš krompiriće ili meso... Zvuči kao najobičnija stvar koju radimo svakog dana, zar ne? E, pa, vreme je da te malo "prodrmamo". Većina nas u Srbiji pravi jednu kardinalnu grešku u kuhinji zbog koje, umesto zdravog obroka, porodici na tanjir serviramo pravu malu "hemijsku bombu".
Znamo, ulja su skupa, svaka reklama nam kaže da je ovo "najzdravije", a navika je čudo. Ali, postoji jedna surova istina o tački dimljenja koju nam proizvođači retko napišu velikim slovima na etiketi.
Zašto se tvoje omiljeno ulje pretvara u "tihi otrov"?
Problem nije u samom ulju dok je hladno – problem nastaje onog trenutka kada ga zagreješ preko njegove takozvane "tačke dimljenja".
Svako ulje ima svoju granicu izdržljivosti. Kada tu granicu pređeš, ono više ne prži hranu, nego počinje da oksidiše i menja strukturu. Tada se oslobađaju toksična jedinjenja (aldehidi) koja su direktno povezana sa zapaljenskim procesima u organizmu, problemima sa krvnim sudovima, pa čak i težim oboljenjima.
Koje ulje nikako ne sme na vrelinu?
Hladno ceđeno (ekstra devičansko) maslinovo ulje: Iako je najzdravije na svetu, ono je za salate, a ne za visoke temperature! Njegova tačka dimljenja je niska. Čim krene da se dimi u tiganju, izgubilo je sva svoja lekovita svojstva i postalo – štetno.
Laneno ulje: Ovo ulje nikada, ali baš nikada ne sme da se zagreva. Ono je čisto zdravlje dok je sirovo, a na vatri postaje teška "hemija".
Obična, jeftina rafinisana ulja: Ona su često prerađivana na visokim temperaturama još u fabrici, pa kada ih ti ponovo zagreješ kod kuće, ona su već "potrošila" svoju stabilnost.
Šta onda koristiti za prženje?
Ako baš moraš da pržiš, biraj ulja koja su "stabilna" i koja mogu da podnesu visoku temperaturu bez raspadanja:
Mast (ona prava, domaća): Naše bake su bile u pravu! Svinjska mast ima visoku tačku dimljenja i veoma je stabilna pri visokim temperaturama.
Rafinisano ulje od koštica grožđa ili avokada: Ovo su "šampioni" stabilnosti, ali su često skupi.
Pročišćeni puter (Ghee): Odličan za prženje jer ne gori lako, daje prelep ukus i veoma je zdrav.
Kokosovo ulje (rafinisano): Jako stabilno na visokim temperaturama.
Kako da znaš da li si pogrešila?
Miris: Ako ulje u tiganju počne da miriše na nešto užeglo ili neprijatno, odmah ga baci. To znači da se raspalo.
Dim: Ako vidiš dim iz tiganja – to je "crvena zastavica". Tvoje ulje se zapalilo i postalo štetno.
Boja: Ako ulje potamni ili počne da peni, to je znak da se u njemu dešavaju promene koje ne želiš u svom telu.
Zlatni savet za zdravlje tvoje porodice
Ne moraš biti vrhunski kuvar da bi hranila porodicu zdravo. Dovoljno je da promeniš jednu naviku: ne prži na svemu što nađeš u špajzu. Čuvaj ona skupa, hladno ceđena ulja za prelivanje salata, a za prženje biraj masti ili ulja koja su stvorena da podnesu toplotu.
Zapamti, tvoje telo je hram – nemoj ga "podmazivati" onim što ga izjeda iznutra.
Šta ti misliš o ovome? Da li se i dalje držiš onoga "kako su nas učili" ili si već prešla na zdravije alternative za prženje? Piši nam u komentarima, tvoje iskustvo može nekome da spasi zdravlje!
Napomena: Ovaj tekst ima edukativni karakter. Za sve dileme oko ishrane, posebno ako imaš zdravstvenih problema, uvek se posavetuj sa nutricionistom ili lekarom.